Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je potpisalo 17 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, upućen je u parlamentarnu proceduru, uz zahtjev da se razmatra po skraćenom postupku.
Predloženi zakon potpisali su poslanici: Saša Magazinović (SDPBiH), Šemsudin Mehmedović (SDA), Halid Genjac (SDA), Damir Arnaut (Naša stranka), Safet Softić (SDA), Adil Osmanović (SDA), Aida Baručija (Nezavisni blok), Denis Zvizdić (NiP), Edin Mušić (SDA), Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka), Nermin Mandra (SDA), Šemsudin Dedić (SDA), Edita Đapo (SBB), Nermin Nikšić (SDPBiH), Zukan Helez (SDPBiH), Predrag Kojović (Naša stranka), Alma Čolo (SDA).
Napredak u izbornom procesu
U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Također se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.
– Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu. Odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvodenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i poiitičkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona – navodi se u obrazloženju predloženog zakona.
Učestvovali eksperti OSCE-a
Grupa poslanika u Predstavničkom domu je predložene izmjene i dopune Izbornog zakona uputila u parlamentarnu proceduru nakon što Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH nije uspjela pripremiti prijedlog izmjena tog zakona, te nakon što su bez konkretnih rješenja završeni razgovori predstavnika političkih stranka.
Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH i jedna od predlagača ovog zakona Alma Čolo je ranije kazala za Fenu da se do ovog prijedloga zakona došlo na osnovu razgovora koje su imali predstavnici političkih stranaka u nekoliko ciklusa u Delegaciji Evropske unije, te u Neumu, piše Avaz.
Napomenula je da su u tim razgovorima učestvovali eksperti OSCE-a, Venecijanske komisije i američke administracije, „tako da su se nastojala postići najbolja rješenja“.
– Pošto Interresorna radna grupa nije uspjela da se sastane i da postigne dogovor oko ovih izmjena, prijedlog zakona ide u proceduru potpisan od strane poslanika Predstavničkog doma koji su željeli to uraditi – navela je Čolo.
