U prognozama ekonomskog rasta objavljenim u majskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) jedino je za Bosnu i Hercegovinu, u odnosu na zemlje regiona, prognoziran rast za ovu godinu.
Ekonomista Željko Šain, ne slaže se sa procjenom Evropske banke i tvrdi da se ne mogu napraviti prognoze o ekonomskom razvoju ili stagnaciji ni za dva mjeseca, a pogotovo ne do kraja godine.
Prema izvještaju EBRD-a “Ekonomski izgledi regiona”, koji je predstavljen na godišnjem sastanku banke u marokanskom Marakešu, u većini zemalja regiona je prognozirano smanjenje ekonomskog rasta za ovu godinu. Jedino je, prema procjenama EBRD-a, za BiH procjena za ovu godinu povećana za 0,7 procentnih poena na tri posto.
Kako navode ekonomski stručnjaci, neki od razloga zašto se za BiH prognozira ekonomski rast leži u činjenici što BiH ima malu privredu, zbog čega lakše podnosi turbulentne situacije koje potresaju svjetsku ekonomiju, ali i činjenica da određene grane bh. industrije, kao što su obućarska i metaloprerađivačka bilježe dobre rezultate.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ne slaže se sa procjenom EBRD-a i kaže:
– Bosna i Hercegovina ima puno specifičnosti u odnosu na druge zemlje, kako zbog svoje veličine, geografskog položaja i što je najvažnije zbog specifičnog uređenja i političke situacije. Ekonomska politika vodi se u entitetima, a ne na državnom nivou. Prvi problem je što nemamo sihroniziranu politiku unutar BiH, što se osjeti i prema našoj vanjskoj ekonomskoj politici. BiH ipak je u Evropi, a gdje su lanci trgovine i transporta jako poremećeni, ne samo zbog agresije Rusije na Ukrajinu, nego zbog pandemije COVID-19 i na kraju trgovinskog rata između Amerike i Kine.
U BiH na sve to moramo dodati još jedan problem, a to je teška politička situacija i još izborna godina.
– Puno je elementa koji utječu kako će se ponašati ekonomija u bilo kojoj zemlji u svijetu. Međutim, ne postoji niko na svijetu koji bi mogao tačno prognozirati kakav će biti razvoj ekonomije do kraja ove 2022. godine. Niko ne može da sagleda kako će se odvijati rat u Ukrajini. Niko ne zna ni kakve će vojne, a pogotovu ekonomske reprekusije proizvesti. Šta će biti sa embargom koje Amerika i Evropska unija uvode Rusiji. Samo dragi Bog zna kako će ekonomija izgledati u budućnosti – ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Sve ozbiljne međunarodne institucije, a to bi trebale raditi i domaće, da svakih desetak dana preispituju kako se može ekonomski završiti ova godina, upozorava Šain.
– Neizvjesno je šta će se dogoditi nevezano za inflaciju, stagflaciju i ostale probleme i nikad neizvjesnije nije bilo u BiH, regiji i cijelom svijetu nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ovo što se sada događa rijetkost je u historiji ljudskog roda da imamo dva svjetska trenda i koji su negativni za ljude, politiku i ekonomiju, a to je COVID-19, koji je promjenio cijelu planetu i agresija Rusije na Ukrajinu. Ovaj rat je samo geografski lokalan, ali suštinski to je svjetski rat, jer se uvode sankcije prema Rusiji i na ovaj način sve zemlje koje uvode sankcije uključeni su u ovaj rat. Zato nema čovjeka ni instutucije koja može predvidjeti ni šta će biti sa ekonomijom u naredna dva mjeseca – zaključuje Željko Šain, piše Faktor.
