Fotografije koje je redakcija Indexa dobila s Brača ne prikazuju asfalt naliven uz plažu, kako se to može činiti na prvu, nego nebrojeno mnogo sitnih, mahom uginulih kukaca. Radi se o najezdi malih mušica ili lisnih ušiju.
Stručnjaci za sad još ne mogu precizno reći o kojoj se vrsti radi jer bi za to trebalo napraviti, kako kažu, temeljitu analizu. O ovom se fenomenu posljednjih dana već pisalo. Sitni kukci primijećeni su i unutrašnjosti i na obali.
U moru ostavljaju trag zbog čega izgleda kao da se radi o kakvom uobičajenom onečišćenju, ali kod ovih kukaca nema ništa uobičajeno. Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da su se mušice mogle vidjeti i prijašnjih godina, ali nikada ih nije bilo ovoliko. Razgovarali smo s ljudima koji su ih vidjeli na Braču, ali i u čiovskom akvatoriju, piše Index.
Profesorica Renata Bažok s Odjela za poljoprivrednu zoologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu za Index je potvrdila da bi se moglo raditi o jednoj od 5000 vrsta lisnih ušiju.
Lisne uši koje napadaju povrće tretiraju se buhačem i bubamarama
Najpopularnija vrsta lisnih ušiju posebno je omražena kod poljoprivrednika jer brzo i efikasno napada usjeve, pogotovo lisnato povrće i salatu kojima u jedan dan isiše sav sok, po čemu su i dobile ime. Prirodni neprijatelji su im bubamare, a u Dalmaciji su se od pamtivijeka lisne uši tretirale i preparatom od buhača. Buhač, inače, baš sada cvate po livadama.
No teško da bi prirodni pripravci mogli djelovati na kukce s ovih fotografija. Lisne uši koje napadaju povrće izgledom su sitne i zelenkaste, a “asfalt-bube” s Brača su crne i znatno veće.
Struka možda ne zna koje im je točno latinsko ime, ali barem zna zašto ih ima ovoliko.
Za ovo su zaslužna toplija zima
Zima je bila znatno toplija nego inače, zbog čega su jajašca preživjela na biljkama. Potvrdila je to Indexu pmupširofesorica Renata Bažok sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
– Lisne uši su vjerojatno zbog blage zime ove godine puno uspješnije prezimile na zimskim domaćinima biljkama. Ne mogu za sada reći o kojoj se vrsti radi jer je njihova identifikacija vrlo teška. Za to bi nam trebali uzorci i specijalist koji bi odradio identifikaciju kako bi se moglo točno reći o kojoj se vrsti radi – poručuje Bažok.
Profesorica kaže da je vjerojatno dio ušiju prezimio u stadiju beskrilnih oblika, a dio kao zimsko jaje.
– Budući da su uvjeti za prezimljenje bili odlični, jer zima nije bila jaka, njihova je populacija velika. Čudno je to što ih nitko već ranije nije vidio na biljkama. Naime, ove krilate forme nastale su od lisnih ušiju koje su se u posljednja dva mjeseca razvile na biljkama – dodaje Bažok.