Jeste li vi među “odabranim”: Zašto neki ljudi nisu dobili koronavirus?

Datum:

Pandemija koronavirusa nije gotova, ali smo daleko od onih dana kada je u BiH bilo na stotine novozaraženih, i kada je od posljedica COVID-a umirao veliki broj ljudi.

Mnogo je i onih koji nisu bili “pokupili” virus, iako su svi oko njih bili zaraženi koronavirusom. Neke je koronavirus poštedio u dvije pandemijske godine, barem prema njihovu saznanju.

Neki misle da je to zato što su se striktno pridržavali propisanih mjera za sprečavanje zaraze. Drugi da su jednostavno imali sreće. Treći se pitaju je li njihova zaraza bila asimptomatska, naročito u početku kad testiranja nisu bila raširena.

Kombinacija faktora

Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se neko nije zarazio – nema. Razlog je vjerojatno kombinacija faktora.

– Mnoge se hipoteze čine prihvatljive – tvrdi Leif Erik Sander, šef Odjela za zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice Charite.

U metaanalizi objavljenoj prošle godine u časopisu JAMA autori su napisali da je otprilike 40 posto ljudi s potvrđenom dijagnozom COVID-a u vrijeme testiranja bilo asimptomatsko. Podatak se temelji na 95 međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 miliona ljudi.

U otkrivanju infekcija ulogu očito igra i učestalost testiranja. Ko se nije redovno testirao, veća je vjerojatnost da nije ni bio svjestan potencijalne blage zaraze. I geni mogu igrati ulogu u tomu hoće li se neko zaraziti, kaže Ulf Dittmer, direktor instituta za virologiju Sveučilišne bolnice u Essenu, a prenosi Index.

– Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za SARS-CoV-2”, rekao je. Dodaje da isto vrijedi i za krvnu grupu, što ne utječe samo na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.

Usto se zaštita koju osigurava cjepivo često podcjenjuje. I premda se razina antitijela s vremenom smanjuje, ona mjesecima ostaje dovoljno visoka, što – kaže Sander, smanjuje broj zaraza.

Švedska studija otkrila je T-stanice

Ditmer dodaje kako je otkriveno da posebna podgrupa antitijela pruža posebno dobru zaštitu od zaraze koronavirusom.

– Mjerenje njihove razine je skupo i komplicirano pa se i ne provodi. Tako da ne možete znati ima li ih neko ili ne – istakao je.

Drugi fenomen koji valja spomenuti je činjenica da su nekoliko dana nakon zaraze jednim patogenom ljudi tipično manje osjetljivi na zarazu nekim drugim. Drugim riječima, obična prehlada bi vas neko vrijeme mogla štititi i od koronavirusa.

– Švedska studija otkrila je T-stanice (vrstu bijelih krvnih zrnaca koji su dio imunosnog sistema kod ljudi koji nisu bili pozitivni nakon bliskog kontakta sa zaraženim članovima obitelji. To je znak da je njihov imuno sistem ‘imao posla’ s virusom SARS-CoV-2 premda se to nije moglo uvijek detektirati – rekao je Sander, prenosi Index.

I šta se može zaključiti? Možda ste virus imali i ne znajući, možda ste imali koristi od nekih privremenih okolnosti ili nekih genetskih faktora ili jednostavno ludu sreću, a Sander ističe da ništa od toga ne znači da ste trajno sigurni i da nova varijanta koronavirusa sve to može promijeniti.

Inače, u svijetu je zabilježeno oko 6.3 miliona smrtnih slučajeva od koronavirusa, prenosi Avaz.

 

Povezani postovi
Related

Šta sve trebate isključiti iz struje kada krenete na godišnji odmor

Idete na odmor i sve što želite je da...

Zašto smo ljuti kada smo gladni?

Sigurno ste primijetili da su mnogi oko vas svadljivi...

Povrće koje je loše za vašu štitnu žlijezdu

Štitna žlijezda je važna žlijezda u dnu vašeg vrata....

Šta znači SPF broj na kremi za sunčanje: Mnogi griješe, a to može narušiti zdravlje

Kada provodimo vrijeme na suncu, izloženi smo dvijema potencijalno...