Dvomjesečnom kampanjom “Stop švercu” doprinijelo se smanjenju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. Ekonomisti pozivaju na promjenu fiskalne politike kako bi crno tržište bilo još manje.
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je krajem maja pokrenula spomenutu akciju tokom koje su građani mogli prijaviti nezakonitu trgovinu duhana i duhanskih proizvoda. U prvih 15 dana prijavljena su 72 slučaja nezakonite trgovine.
U UIO su naglasili da su do sada imali 189 prijava, a mnoge od njih su ocijenili kao sadržajne i konkretne. To znači da su im pomogle da oduzmu znatnu količinu proizvoda koji su bili u ilegalnoj trgovini.
Zapljena je urađena u nekoliko akcija, koje je UIO sproveo sa SIPA-om, Graničnom policijom i inspekcijama, a među kojima su akcije “Derbi”, “Sektor” i “Korset”. Samo u akciji “Derbi” oduzeto je:
-
- 20 tona različitih vrsta duhana;
- Dvije mašine za rezanje duhana;
- Dvije električne mašine za punjenje cigareta;
- 20.000 KM i 6.000 eura;
- Velika količina kartonske ambalaže za cigarete;
- 17.000 komada praznih filtera za punjenje cigareta;
- Veća količina kartonske ambalaže za cigarete s oznakom FM;
- Sedam digitalnih vaga;
- Mobilni telefoni i razna poslovna dokumentacija.
U UIO su zadovoljni akcijom “Stop švercu” te su zbog toga odlučili da je produže do septembra. Ponovo su pozvali građane da pozivom na 080 02 06 07 prijave nezakonitu trgovinu te su napomenuli da su pozivi besplatni i anonimni.
Ukazali su na važnost da im se ustupe što detaljniji podaci, kako bi nadležni mogli što adekvatnije reagirati. Istaknuti broj prijava pokazuje da mnogi građani žele pomoći u suzbijanju nezakonitosti.
Navedeni podaci za UIO nisu jedini pokazatelj da postoji uspjeh u borbi protiv crnog tržišta. Podsjetili su da je prošle godine došlo do porasta broja izdatih akciznih markica za duhanske proizvode, što se desilo prvi put nakon 2009., kada se akcizna politika počela usklađivati s politikom Evropske unije. Broj izdatih markica u prvoj polovini ove godine je veći za 33 posto, u odnosu na isti period 2021.
U UIO su također napomenuli da je rastu prihoda doprinijelo i to što se iznos akciza posljednje tri godine nije povećavao. Ekonomisti smatraju da je porezna politika također među ključnim odrednicama obima crnog tržišta.
Dio njih duže vrijeme poziva nadležne da snize iznos akciza, jer je previsok u odnosu na kupovnu moć većine građana. Pitanje iznosa akciza je utoliko više značajno zbog rasta inflacije.
Previsoke cijene duhanskih proizvoda, čemu su doprinijele i akcize, su primorale građane da kupuju na crnom tržištu. Na crnom tržištu jeste jeftinije, ali je riječ o nekontroliranim, pa samim tim i sumnjivim proizvodima, potencijalno opasnim po potrošače.
Bez obzira na povećane kontrole i zapljene duhana i duhanskih proizvoda na crnom tržištu, pronalazi se način da ilegalni proizvodi dođu do kupaca. Tako, osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom zemlje, ilegalni duhan i cigarete mogu se sve više kupovati na internetu.
Prodaja ilegalnih cigareta, crni e-commerce, u našoj zemlji se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su postojala oštrija ograničenja u kretanju i zadržavanju na pijacama, a sada je ova vrsta trgovine još više procvjetala.
“Ilegalna trgovina na internetu eskalirala je u posljednjih deset godina i širi se kao što se širi i broj korisnika interneta te je predmet interesovanja svih državnih kontrolnih organa, pa samim tim i carinskih službi u svijetu, Evropi i regiji.
Uprava za indirektno oporezivanje je prepoznala problem carinskih prevara na internetu i cyber kriminalu te je u planu rada odredila da će pažnju posvetiti preduzimanju radnji, mjera i aktivnosti sa ciljem istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti po pitanju nezakonitosti u vezi s indirektnim oporezivanjem”, nedavno su nam kazali iz UIO.
Službenici UIO prate internet stranice na kojima se vrši prodaja ilegalno proizvedenih duhanskih prerađevina. Sve to ukazuje na to da borba protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda još nije gotova, ali da se kampanjama, kao što je spomenuta, utječe na svijest građana, ali i nadležnih da se poduzmu aktivnije mjere.
S obzirom na prethodno navedeno, pitanje akcizne politike bi trebalo biti među najznačajnijim pitanjima predstojećih izbora.
Izvor: Klix.ba