Ni nakon osam godina nema dogovora u vezi sa izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Koliko je realno očekivati da se to dogodi u naredna dva mjeseca? Ni oni koji imaju taj zadatak nisu optimistični. I dalje su u igri neslaganja i vlastiti interesi. Stoga je, stav je analitičara, izvjesniji scenario nametanja bonskih ovlaštenja nego dogovor političara. Napominju da su čuda, ipak, moguća.
Ne možemo spriječiti, ali možemo liječiti – formulacija je lidera Stranke demokratske akcije (SDA) kada je u pitanju dogovor političkih stranaka u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. Pod spriječiti, kaže, potrebno je jasno formulisati granice, jer je vrlo vjerovatno da će visoki predstavnik, kako kaže Izetbegović, nametnuti nešto. Zbog toga je potrebno precizno definisati šta ne ide, jer ono što će biti nametnuto mora biti prihvatljivo, kategoričan je Izetbegović. Optimista je kada je u pitanju uticaj na definitivnu odluku OHR-a, ali pesimista u vezi sa samostalnim dogovorom političkih stranaka.
BAKIR IZETBEGOVIĆ, predsjednik SDA
“Kazao je da imamo šest sedmica da nešto uradimo? U ovoj predizbornoj upali, riješiti nešto što nismo bili u stanju riješiti relativno smireni protekle dvije godine, to je nemoguće. Mislim da je nemoguću stvar zatražio od nas. To će se samo takmičiti među sobom u patriotizmu, u tome ko to bolje odbija – probosanske stranke”.
Ranije su iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) kazali da smatraju da nametanje ograničene izmjene Izbornog zakona dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine kao suverene države. Sve je to, tvrde u HDZ-u, destabiliziralo političke prilike u BiH. Stoga, dogovor je i dalje upitan.
BORJANA KRIŠTO, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH
“Ali još jednom, nažalost, ovakvom odlukom visoki predstavnik se i sam stavio u funkciju, podlegao je pritisku i dodatno je urušio, ja bih rekla, i odnose i povjerenje, a i destabilizirao političke prilike u BiH”.
Oni koji su učestvovali na zajedničkom sastanku s Kristijanom Šmitom nisu optimistični kada je u pitanju postizanje dogovora u skorije vrijeme. Nije im poznato da je Šmit dao vremenski okvir, ali jasno je poručio da traganje za rješenjem ne može trajati unedogled.
NERMIN NIKŠIĆ, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH)
“On je vrlo jasno naglasio da u tom slučaju nakon izbora, na jesen, očekuje da mi preuzmemo odgovornost i da razgovaramo i dođemo do rješenja jer je to uslov za pristupanje Evropskoj uniji”.
PREDRAG KOJOVIĆ, zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH
“Mislim da u ovom periodu koji je dat ne vjerujem da se može postići neki dogovor, čak mislim da je otvaranje te teme na početku predizbore kampanje vjetar u leđa nacionalistima”.
Šmit je rekao da neće proglašavati cenzus, ali da to ni na koji način ne znači da se on odriče ovlasti. Slično je bilo i sa sporazumom u Mostaru, kažu analitičari, te je postignut dogovor, jer je bilo izvjesno da će rješenje nametnuti Ustavni sud BiH. Ovaj put Šmit je, tvrde, napravio dobro solomonsko rješenje – odgodio odluku, odgovornost prebacio na političare. Ukoliko dogovora političara ne bude, da li je rješenje u bonskim ovlastima?
SREĆKO LATAL, politički analitičar
“Prema mojim informacijama, ukoliko do dogovora ne dođe rješenje koje je već procurilo u medije će vjerovatno biti nametnuto”.
RANKO MAVRAK, novinar
“Ja sam shvatio da visoki predstavnik spominje osmi i deveti mjesec, nije zadao nikakav konkretni datum do kojega bi se dogovor trebao postići, ali iz toga sam iščitao da on u svakom slučaju prije izbora kani rješiti to pitanje i posegnuti za mehanizmima koji mu stoje na raspolaganju”.
Čuda su moguća, poručuju analitičari, ali je jasno da su političari do sada pokazali da nemaju dobru volju da riješe problem, te je sve izglednija intervencija visokog predstavnika nego dogovor političara, piše BHRT.
