Internet kao najpoznatija svjetska tražilica prepljavljen je oglasima, reklamama, kampanjama za sve i svašta.
Iza mora različitih sadržaja vrlo često se kriju lažne objave, a jedini cilj je zarada, odnosno prevariti krajnjeg korisnika tako što ćete mu, za određenu sumu novca, prodati “maglu”.
Iskoristiti zakonske mogućnosti
Posebnu opasnost pričinjavaju takvi oglasi, a povezani su sa zdravljem ljudi. Naime, veliki broj korisnika interneta nerijetko “gugla” vlastite simptome, a potom napamet postavlja dijagnoze, a još gori su lažni oglasi za “magične lijekove” na koje u posljednje vrijeme ogroman broj ljudi nasijeda.
Nerijetko se u svrhu što brže i efikasnije prevare ljudi koriste i imena ljekara za koje se zna da su, zbog postignuća, priznati i cijenjeni u svojim sredinama.
Jedno takvo neugodno iskustvo ovih dana doživio je i prof. dr. Elmir Jahić iz Tuzle, jedan od najuspješnijih kardiologa u Bosni i Hercegovini.
Naime, društvenim mrežama danima kruže objave sa fotografijama profesora Jahića “u kojima se svima onima koji imaju problema sa krvnim ugrušcima nudi da ih se uz pomoć posebne metode riješe u roku od 24 sata”.
Jahić je, nakon što su mu, kako kaže, prijatelji skrenuli pažnju na lažne objave, na svom Facebook profilu upozorio “da one nisu ništa drugo nego obične laži, gluposti i zloupotrebe njegovog imena, te da ne postoje nikakvi preparati koji nas tokom 24 sata rješavaju krvnih ugrušaka”.
– U roku od nekoliko minuta na nekoliko različitih portala, nejasnog porijekla, pojavilo se moje ime i kako ja vršim preporuku određenih preparata koji su sumnjivog porijekla, efikasnosti, medicinske opravdanosti, ali i štetnosti. Prvotni cilj ovakvih oglasa nije diskreditacija imena ljekara, nego ostvarivanje što veće finansijske koristi. Odnosno da se uz pomoć, u ovom slučaju mog imena, poboljša prodaja preparata i tako ostvari što veća novčana dobit – ističe Jahić.
Kardiolog dodaje kako su se i neke njegove kolege iz BiH i regije ranije susretale sa istim i sličnim negativnim iskustvima.
– I pored želje da se to spriječi, nisu imali pretjeranog uspjeha. Rekao bih da se odbrana od ovakve zloupotrebe imena i karijere ne može svesti na to da se samo izvrši prijava na Facebook profilu jer se objava i dalje nastavlja prikazivati na drugim izmišljenim profilima i od drugih osoba kojih je jako puno. Pokušat ću uraditi još neke stvari u zakonskom smislu, ali mislim da bi se u sve trebale uključiti i ljekarske komore, tužilaštva i svi drugi istražni organi kojima je posao da ovakve slučajeve otkriju i sankcioniraju – naglašava Jahić.
I Ljekarska komora Federacije BiH oštro je osudila, kako kažu, “čistu zloupotrebu imena, karijere i postignuća njihovog uvaženog člana, prof. dr. Elmira Jahića”.
– Zakon daje mogućnost onome nad kojim je počinjena zloupotreba da napravi prijavu prema MUP-u koju će onda to tijelo proslijediti prema Tužilaštvu. Što se tiče Komore, mi smo prije godinu i po zaprimili usmenu prijavu od također jedne eminentne profesorice koja je sada u penziji, a kojoj su zasmetale netačne reklame iz domena reumatologije i fizijatrije, što je njena specijalizacija. Profesorica je tražila da mi kao Komora sankcioniramo takve stvari na portalima. Međutim, mi nemamo tu nadležnost. No ono što možemo i što ćemo u ovom slučaju učiniti jest da ćemo prema svim medijima reagirati saopćenjem, ali i o svemu razgovarati u tijelima Komore koja i jesu nadležna za slučajeve zloupotrebe imena i karijere naših članova – navela je dr. Amila Bećirović, predsjednika Ljekarske komore Federacije BiH
Podsjetimo, Faktor je u februaru objavio i tekst davanja lažnih zdravstvenih savjeta na internetu. U ovom slučaju radilo se o “preporukama Rabije Begić, specijaliste u Regionalnoj dermatološkoj klinici u Sarajevu, u kojima je, između ostalog, navela kako BiH ima najveći stepen smrtnosti na svijetu, a razlog su, vjerovali ili ne, gljivice na noktima. U intervjuu Begić je kao lijek za te gljivice preporučila preparat.”
Reagirala je dr. Hana Helppikangas, specijalista dermatovenerolog i predsjednica Euromelanoma Bosne i Hercegovine, upozorivši građane “kako ne postoji Regionalna dermatološka klinika u Sarajevu niti dermatologinja Rabija Begić”.
– Ne naručujte i BiH nema najveći stepen smrtnosti od gljivica na noktima niti se od toga umire. Liječiti se treba, a znamo kako – napisala je tada na Facebooku dr. Helppikangas.
Teško je otkriti trag
Cyber kriminal je sve češća pojava, a u našim uvjetima dosta je teško otkriti trag sa koje je, primjera radi u ovom slučaju, IP adrese došao sporni sadržaj, da li je upućen sa teritorije Federacije BiH ili entiteta RS, kaže Irma Dobrinjić, projektni koordinator u Centru za sigurni internet u Sarajevu.
– U cjelokupan posao otkrivanja cyber kriminala mora biti uključeno više različitih institucija, kako u jednom entitetu, tako i između entiteta i Brčko distrikta. Svako radi po drugačijim zakonima, pa je saradnja ključni faktor koji prethodi otkrivanju počinioca cyber kriminala. Rekla bih da nije nemoguće doći do počinioca, samo je potrebna čvrsta saradnja, screenshotovi onoga što se desilo koji se trebaju predati policiji, na osnovu čega će oni podnijeti prijavu i krenuti u proceduru otkrivanja ko je šta uradio, na koji način, da li je u sve uključena jedna osoba ili više njih… – objasnila je Dobrinjić.
Izvor: Faktor
