Očekivano usporavanje ekonomskih aktivnosti u idućoj će godini, a što je posljedica borbe protiv inflacije, imati posljedice i kada je riječ o razini izravnih stranih investicija.
Večernji list već je objavio kako su prognoze o rastu bosanskohercegovačkoga gospodarstva za iduću godinu smanjene, a kada se tomu dodaju i informacije iz eurozone koje pokazuju smanjenje ekonomskog rasta, može se izvući zaključak kako će navedeni razvoj situacije uvjetovati i nižu razinu stranih investicija iz zemalja Europske unije. Ipak se očekuje da će godina koja je pred nama donijeti toliko očekivani pad cijena, odnosno snižavanje razine inflacije.
Kretanja
Usporena ekonomska aktivnost posljedica je borbe protiv inflacije te se financijski stručnjaci nadaju kako će rezultati uslijediti vrlo brzo, a sve u cilju povratka gospodarskih kretanja na zacrtanu razinu. Pritom su ekonomski stručnjaci iznijeli očekivanja kako bi recesija trebala trajati oko dva tromjesečja, što znači da nas u prvoj polovini iduće godine očekuje pad cijena, ali i mnogo sporiji rast gospodarstva.
Druga polovina 2023. trebala bi, ako plan borbe protiv inflacije uspije, donijeti oporavak, a što će se reflektirati i na bosanskohercegovačko gospodarstvo, uvelike ovisno o kretanjima na tržištima Europske unije. Podsjećamo, ekonomski subjekti u BiH uvelike ovise o izvozu na tržišta Europske unije, ali i uvozu različitih repromaterijala potrebnih za daljnju obradu i proizvodnju u BiH, pa tako svaki poremećaj u gospodarskim sustavima zemalja kao što su Njemačka i Austrija mora imati posljedice i na Bosnu i Hercegovinu.
Da je tako, svjedoči i podatak na osnovi promatranja kretanja vanjskotrgovinske razmjene u 2021. godini, pri čemu je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjelovala sa 72,1% izvoza i 65,8% uvoza.
Europska komisija predviđa da će eurozona ući u recesiju tijekom zime jer inflacija nastavlja rasti. U jesenskoj prognozi Komisije očekuje se pad ekonomske proizvodnje u preostala tri mjeseca ove godine, kao i u prvih nekoliko mjeseci 2023. Očekuje se kako će visoke cijene energije, povećani troškovi života i kamatne stope “odvesti EU, europodručje i većinu država članica u recesiju u posljednjem tromjesečju godine”, rekli su iz Komisije.
“Očekuje se kako će se rast vratiti u Europu u proljeće, kako inflacija postupno bude popuštala svoj utjecaj na ekonomiju”, navodi se u izvješću, piše Deutsche Welle. Navedeno pokazuje kako je za očekivati da će u ovoj godini doći do pada izravnih stranih investicija u BiH.
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) nedavno su se oglasili o pitanju izravnih stranih investicija pa su tako u izjavi za Fenu objasnili kako se, ako je suditi prema ulaganjima u šest mjeseci ove godine, u BiH može očekivati smanjenje ulaganja i do kraja godine, dodatno imajući u vidu najavljenu recesiju u zemljama iz kojih BiH očekuje strana ulaganja. Podaci o razini ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine upućuju na pad u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova izravnih stranih investicija (DSI), s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdoblje od siječnja do lipnja 2022. izravne strane investicije iznosile su 512,4 milijuna KM ili 262 milijuna eura. Iz FIPA-e su pritom objasnili kako su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama te dodali da su strana ulaganja u spomenutom razdoblju manja za 39 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.
Rast BDP-a
MMF je nedavno objavio dokument “World Economic Outlook” u kojemu je iznio procjenu gospodarskih kretanja u idućem razdoblju, a tom prilikom je u kontekstu BiH doneseno nekoliko ocjena, počevši od predviđanja rasta pa do inflacijskih kretanja. Rast u prvoj godini trebao bi biti na razini od 2,4 posto, a u idućoj 2 posto. Kada je riječ o razini investicija, ona bi u ovoj godini iznosila 21,7 posto BDP-a, što je manje u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 22,014 posto BDP-a. U idućoj bi pak godini razina dosegnula 21,8 posto BDP-a, a to se uklapa i u procjene Europske komisije koje govore o povratku rasta u Europu na proljeće.
Izvor: Akta.ba
