Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvoza bh. drvne industrije iznosila je 1.348.991.115 KM i u odnosu na isti period prošle godine viša je za čak 467.490.995 KM.
Ukazuju godinama
– Zaključno sa septembrom, ostvaren je izvoz u količini od 984.200.538 kilograma, što je za 479.637.948 kilograma više nego u istom periodu prošle godine. Raste izvoz rezane građe, a pada izvoz ploča i furnira – kazali su za „Avaz“ iz VTK-a BiH.
Zanimljivo je da je vrijednost izvoza parketa porasla za 764, a građevinske stolarije za 589 posto.
– Iako nije došlo do rasta izvoza namještaja kao finalnog proizvoda, jasno je da bilježimo više nego pozitivan trend u izvozu parketa i građevinske stolarije. Rast izvoza šumskih drvnih sortimenata, koji je bilježen do juna, zaustavljen je odlukom o privremenoj zabrani izvoza – istakli su iz VTK-a BiH.
Na potrebu da smanjimo izvoz trupaca, a razvijamo finalnu proizvodnju, privrednici ukazuju godinama. Nedavni primjer bh. kompanije MOKU, koja je na Sajmu namještaja u Beogradu osvojila prvu nagradu za dizajn, pokazuje da imamo ogroman potencijal u ovoj oblasti. Cijena nagrađene stolice „Marina“ na tržištu Srbije je 600, a SAD oko 1.200 eura, pa je vrijednost drveta iz BiH tako višestruko uvećana.
– Pokušavamo ljudima prenijeti poruku da ne trebamo izvoziti samo poluproizvod ili sirovinu već možemo stvarati brendove za cijeli svijet. Ali i pokazati da u BiH možemo ujediniti ljude, okrenuti se ekonomiji i stvaranju, da nas ne gledaju samo kao prostor jeftinih sirovina i radne snage – kazao nam je Goran Udovičić, suvlasnik kompanije koja upošljava radnike iz Doboja, Tešnja i Prijedora.
Prodajne mreže
Šef Odsjeka za tehnologiju drveta Mašinskog fakulteta UNSA-e prof. Murčo Obućina podsjeća da je drvna industrija u BiH, organizirana kroz velike sisteme „Šipada“ i „Krivaje“, do rata upošljavala više od 60.000 radnika i izvozila na tržišta od Australije do Kanade, s godišnjim izvozom od oko tri milijarde dolara. Drvna industrija i danas je strateška grana bh. privrede.
– Međutim, kad gledamo strukturu proizvoda, još je značajno učešće polufinalnih proizvoda, odnosno rezane građe ili čiste sirovine. Proizvodnja finalnih proizvoda raste za 7-8 posto godišnje, posebno u proizvodnji namještaja, ali dominantan problem je što radimo niževrijedne proizvode i nemamo svoje distributivne lance i prodajne mreže – pojasnio je Obućina.
Upozorava kako šumarstva trenutno žive od prodaje kvalitetne sirovine, ali da i manje kvalitetno drvo možemo koristiti za proizvodnju biokompozita, sastavnog dijela namještaja koji sada uvozimo.
Nedostatak sirovine
VTKBiH već niz godina ukazuje na probleme nedostatka sirovine za domaće kompanije te od nadležnih organa traži zabranu izvoza ili uvođenje taksi na izvoz drvnih sortimenata i ogrjevnog drveta.
Izvor: Avaz
