U zdravstvo, dijagnostiku, nabavku potrebnih aparata, liječenje teških bolesti, nije uložena niti jedna KM!
Novac u BiH prikupljen od akciza na duvan ne usmjerava se u zdravststvo koje već godinama grca u milionskim dugovima, nego se troši nenamjenski i zapravo nije ni poznato koje sve budžetske rupe krpi taj novac. A milionski iznosi su u pitanju.
Samo od 2009. godine do kraja 2021. godine država BiH je po psnovu akciza na duvan prikupila 9,4 milijarde KM.
I pored ogromnih novčanih sredstava koji se na ovaj način prikupljaju, do sada ni jedna inicijativa da se barem dio sredstava usmjeri u zdravstvo nije prihvaćena od strane političara.
Dvije inicijative će se ponovo aktuelizovati- za oboljelu djecu i oboljele od tumora dojke
Posljednju inicijativu imala je poslanice Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Aida Baručija. Ona je 2019. godine predložila izdvajanje pet posto iznosa od prikupljenih akciza na duvan i duvanske proizvode, za namijenjensko liječenje teško bolesne djece.
“Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama na duhan i duhanske prerađevine mi smo samo trebali usmjerimo novac u budžete fondova solidarnosti, tako da svako dijete, u svakom kutku BiH, kome je potrebno liječenje može aplicirati i dobiti neophodna novčana sredstva. A sve kako bi izbjegli situaciju da skupljamo novac preko humanitarnih brojeva ili kutija humanitarne pomoći koje viđamo po našim gradovima kako bi se djeci omogućilo pravo na liječenje. Nakon Komisije za budžet i finansije, mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, potom sam upućena na Ustavnopravne komisiju, koja je trebala da procijeni da li je moja izmjena i dopuna zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine. Naravno da nisu mogli naći nijednu grešku u toj izmjeni i dopuni zakona, ali su zakon odbili zbog stavova stranaka. U toj Ustavnopravnoj komisiji većinu, kao i u svim komisijama, čine SDA, SNSD i HDZ. Ja sam imala podršku SDA, SDP-a, DF-a i SDS-a, ali SNSD i HDZ su bili kategorično protiv, tako da uopšte ovaj prijedlog zakona nije mogao ni doći na dnevni red da zastupnici o njemu raspravljaju ili glasaju”, priča za BUKU Baručija sudbinu ovog Prijedloga.
Međutim, dodaje da nije odustala. Već je razgovarala sa mnogim kolegama u Predstavničkom domu, koji su izrazili spremnost da podrže Prijedlog zakon o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama na duhan i duhanske prerađevine i da zajedno sa njom pokrenu procedure.
I Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa” planira ponovo pokrenuti inicijativu da se dio sredstava od akciza na duvan usmjeri na liječenje raka.
Potvrdila je to za BUKU predsjednica Renesanse, Enida Glušac.
Podjetila je da su još 2016. godine podnijeli jednu takvu inicijativu prema vladi Kantona Sarajevo, da su nakon toga pisali više upita, ali da nikada nisu dobili nikakva konkretan odgovor i podršku.
U prethodnim godinama, bilo je više sličnih inicijativa, kao i pokušaja da se izmijeni Zakon o akcizama u smislu da se uvedu dodatne akcize na duvan i alkohol, koje bi bile direktno uplaćivane zdravstvenim fondovima u BiH. Međutim, one nikad nisu dobile saglasnost nadležnih.
Takođe, u državnom parlamentu je bilo zahtjeva da se dobije na uvid gdje se troše sredstva od akciza koje građani uredno plaćaju kroz duhan, alkohol, gorivo, ali je javnost svaki put ostala uskraćena za odgovor.
Država ne želi da prestanete pušiti
Zašto? Jednostvno zbog toga što zbog jedne kutije cigareta koja košta oko pet KM, državi na ime akcize i PDV-a ide 4,5 KM, dok industriji i distribuciji 0.52 KM! Dakle, zaključuje, 89,6% od maloprodajne cijene ide u državni budžet, a potom se nenamjenski troši, jer je tako navedeno u zakonu.
“Novac od akciza na duhan, barem djelomično treba biti namjenski usmjeren u unapređenje zdravstvenog sektora i liječenje teško oboljelih građana, a ne kako je do sada za finansiranje plata preglomaznog javnog sektora, kupovine automobila, službenih putovanja i svega što predstavlja državni izdatak. Rješenje je mijenjati državni Zakon o akcizama i kroz minimalne izmjene dodati da dio ide namjenski u zdravstveni sektor i za liječenje oboljelih. Time ćemo značajno ojačati zdravstveni sektor”, ističe ekonomista Faruk Hadžić.
Država ne voli “namjensko”
Država jednostavno voli kada je nešto “nenamjensko”. Očigledno je da bh. političarima ovako nejasna slika najviše odgovara. Ako akcize nemaju zakonom propisanu namjenu, onda se potpuno “zakonito” višemilionska sredstva poresnih obveznika mogu trošiti za ispunjavanje raznoraznih fiskalnih potreba vlasti ili punjenje budžetskih rupa.
Mada u BiH i kada se sredstva namjenski usmjeravaju, kao što je slučaj sa akcizma na gorivo, ne završe tamo gdje traba. Ovaj novac, bi po zakonu, trebao biti iskorišten za izgradnju i održavanje putne infrastrukture u BiH, ali to u praksi nije tako.
A prema mišljenju ekonomista to je jako pogubno za našu putnu infrastrukutru, te da je nužno čak i manji dio sredstava iz akciza na duvan i duvanske prerađevine izdvojiti za zdravstvo, taj zakon poštovati i u kratkom vremenu bi vidjeli znatan napredak cijelog zdravstvenog sistema.
Smatraju da je u tom pogledu najbolje slijediti susjednu Hrvatsku, u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duhan i alkohol ili oko 150 miliona eura godišnje, piše BUKA.
