I dok je u susjednoj Hrvatskoj djeci osiguran obrok u školi, o nečemu sličnom se u Bosni i Hercegovini i ne govori.
Ne baš tako davno bh. javnost ostala je zgrožena fotografijama užine koja se dijeli djeci iz socijalno ugroženih porodica.
Grozan podatak
Sendviči sumnjivog sadržaja su, nažalost, hrana koju naša djeca najčešće konzumiraju tokom školskih odmora. Ukoliko se pak roditelji odluče da djetetu uplate školsku užinu, ono će dobiti krofnu, zvrk pite ili kiflu s viršlom.
Nažalost, u školama širom BiH ovakve užine su najzastupljenije, a nakon njih slijede raznorazne grickalice, poput čipsa, grisinija, čokoladica…
U blizini škola se nalaze pekare i prodavnice koje su u vrijeme školskog odmora pune djece koja pohrle po užinu.
Pitali smo predsjednika Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Edina Pašića da li poskupljenja utječu na promjenu prehrambenih navika i da li su građani prisiljeni birati nekvalitetnije namirnice samo zato jer su jeftinije.
– Poznajući naš narod, djeca će biti posljednja koja će osjetiti gubitke na budžetu, iako su ti gubici ogromni. Primjera radi, ukoliko dvije osobe imaju prosječnu plaću, opet im fali 1.000 KM, jer potrošačka korpa iznosi skoro 3.000 maraka – kazao je Pašić.
Dostupan automat
Tržište se, dodao je, prilagođava novonastaloj situaciji, kako opada kupovina skupljih i kvalitetnijih proizvoda, te nudi jeftiniju alternativu.
– Kada je riječ o grickalicama, to je trend. Teško je djecu natjerati da se hrane zdravo, tome se sistemski mora pristupiti pravljenjem nutricionističkih užina koje bi svima bile dostupne. Djeci je, kao malim potrošačima, omogućeno da kupuju grickalice iz automata u školama. To je pogubno, ako dijete ima marku u džepu, a u tom automatu može samo kupiti čips ili gazirano piće, to je onda vrlo, vrlo loše – istakao je Pašić.
Zadatak društva
Nutricionistkinja Inga Marković kazala je za “Avaz” da je temeljni zadatak društva djeci osigurati pravilan rast i razvoj.
– Potrebe školskog djeteta, posebno za gradivnim materijama, nešto su manje u periodu usporenog rasta, odnosno do puberteta, a veće u pubertetu, od 11. godine, kada je rast ubrzan. Sve namirnice trebaju biti zastupljene – rekla nam je Marković.
Izvor: Avaz
