Kako su bh. penzioneri ostali bez uglja koji su platili

/

Penzionerka Ševala Hercegovac iz Tuzle, iako je početkom 2022. godine naručila šest tona uglja i isplatila 11 rata, do danas ugalj nije dobila.

U izjavi za Fokus Hercegovac kaže da je proteklih mjeseci bila primorana čak ložiti gume i obuću, jer alternativne izvore energije nije bila u mogućnosti obezbijediti.

– Prošle godine u februaru sam se upisala preko penzionerskog udruženja za kupovinu uglja. Od penzije mi je redovno odbijeno 11 rata, ali do danas ugalj nisam dobila. Zvala sam bezbroj puta nadležne u Udruženju, Sindikatu, ali niko mi nije znao reći kada ću dobiti moj plaćeni ugalj. Imam narodno grijanje pa sam čak ložila gumu, isiječem je brusilicom i tako sam se grijala. A ložila sam i obuću. Oni su uzeli novac, a uglja nema niti znamo kad ćemo ga dobiti. To je sramota da su nas ostavili bez grijanja – priča Ševala Hercegovac za Fokus.

Nažalost, Hercegovac nije jedina penzionerka koja je prošle godine uplatila novac od penzije za ugalj, a da ga nije dobila. Brojni su, ne samo penzioneri nego i drugi domaći potrošači, koji su uzalud čekali na isporuku uglja iz bh. rudnika.

Više od 80 poto građana koji su učestvovali u našem istraživanju potvrdno je odgovorilo na pitanje da li su imali problema s nabavkom uglja ove grijne sezone. Prema njihovim odgovorima, najviše problema s nabavkom uglja imali su s rudnicima Banovići, Kreka i Breza. Podjednako odgovornim za problem smatraju rudnike, kao i elektroprivrede i entitetske vlade.

Osobe koje su imale problema s nabavkom ovog energenta 40 posto su penzioneri, rezultati su našeg ispitivanja.

Iz pojedinih rudnika, te iz „Elektroprivrede BiH“ ranije su se oglašavali u vezi s ovim problemom, ali rješenje nisu ponudili. Primjerice, iz Rudnika uglja “Kreka” pravdali su nedostatak uglja smanjenjem proizvodnje, dok su iz „Elektroprivrede“ kazali da je prioritet da rudnici “dostignu potreban nivo proizvodnje, potrebnu količinu uglja za zadovoljavanje potrebe elektroenergetskog bilansa „Elektroprivrede“, a i zadovoljavanje potrebe široke potrošnje i tek tada ćemo imati na neki način zadovoljne sve strane, a na kraju krajeva i uspješne rudnike” .

Međutim, ova priča “ne pije vode” ako se u obzir uzmu podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojima je izvoz uglja iz BiH u 2022. godini premašio vrijednost 154 miliona KM i količinu od 984 hiljade tona uglja! Prošlogodišnji izvoz uglja iz BiH rekordni je izvoz u posljednjih nekoliko godina. Bosna i Hercegovina je u 2021. godini izvezla 195 hiljada tona uglja vrijednosti 26,4 miliona KM, što znači da je i količinski i novčani izvoz u prošloj godini porastao pet puta.

Najviše uglja izvezeno je u Srbiju, i to 145 miliona od ukupno izvezenih 154,2 miliona KM. Iz UIOBiH zbog tajnosti poslovanja kompanija nisu mogli kazati koje količine su pojedinačno izvezli rudnici i privatne kompanije.
No, evidentno je da je veliki broj domaćih potrošača ostao bez uglja, dok su u drugim zemljama trošili ovaj energent iz BiH.

Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona, za Fokus kaže da su penzioneri uredno platili ugalj i da odgovorni ne bi trebali teret problema s kojima se suočavaju rudnici prebacivati na najranjiviju kategoriju stanovništva. On nema optimistične informacije u pogledu snabdijevanja ugljem penzionera ni za ovu godinu.

– Pa nećemo mi koji kupujemo ugalj organizovati proizvodnju, zna se ko treba organizovati proizvodnju. To je „Elektroprivreda“ i menadžment rudnika, to je problem. Oni kažu “sad nemamo proizvodnje”, pa hoće li penzioneri u rudnik da kopaju ugalj? Udruženja penzionera sad imaju problem što treba da krene upis uglja za narednu sezonu, a ne mogu da sklope ugovor ni s jednim dobavljačem, neće rudnici da sklapaju ugovore s dobavljačima, tako da su sad u jednom ozbiljnom problemu kompletno svi. Ima izuzetno veliki broj onih koji nisu dobili ugalj. Svakodnevno kucaju ljudi na vrata Zadruge ili Sindikata preko kojih su pisali ugalj, ali uglja nema. Svakako je trebalo svim domaćim korisnicima isporučiti ugalj, posebno penzionerima, ali imamo mi još obrazovne ustanove i ljude koji su, također, naručili preko sindikata, ali ugalj nisu dobili. Izvezli su što su izvezli, to je posebna priča. S oktobrom mjesecom trebali su završiti isporuku penzionerima, ali nisu i sve je to politika. Njima je bitnije gdje će se ko smjestiti na nekoj poziciji, nego kako će obezbijediti ovih 400.000 penzionera s onim što im je neophodno za život – ističe Halilović.

U Rudniku Kreka negiraju navode, tvrdeći “da je sav ugalj za čiju isporuku su uplaćena sredstva direktno na transakcijski račun Rudnika uglja “Kreka” d.o.o. – Tuzla, odnosno koji je kupljen direktno od ovog Rudnika isporučen kupcima.”

“Ono što se uistinu dešava, a prouzrokuje žalbe, je da fizička lica uplaćuju potraživane količine uglja određenim prevoznicima ili firmama koje istim fizičkim licima omogućavaju kupovinu uglja na rate. Zatim, ti prevoznici ili firme od Rudnika uglja “Kreka” d.o.o. – Tuzla nabavljaju (kupuju) ugalj po cijenama iz zvaničnog cjenovnika Rudnika i vrše preprodaju uglja fizičkim licima, dakle i penzionerima, a prilikom čega nude kupovinu uglja na rate. Prilikom ovakve uplate fizičkih lica prevozniku ili firmi, Rudnik “Kreka” niti ima saznanja niti može kontrolisati kome će prevoznik ili firma isporučiti ugalj koji kupi od ovog Rudnika”odgovorili su nam iz ovog Rudnika, uz napomenu da “fizička lica koja su se nama obratila nisu kupila ugalj od Rudnika Kreka direktno, nego su vršila kupovinu od prevoznika ili određene firme, te ova lica upućujemo da se obrate sa ovim upitima fizičkim ili pravnim licima sa kojim su i ugovarali kupovinu uglja.”

Tvrde da Rudnik “Kreka” ne vrši prodaju uglja na rate čak ni svojim radnicima i da bi prodavanje ovog energenta na rate bila nedozvoljena aktivnost shodno aktima ovog Rudnika.

Iako podaci iz UIO BiH govore da je izvoz uglja iz BiH u prošloj godini upeterostručen, u Rudniku Kreka tvrde da u 2022. godini, pa tako ni u prva dva mjeseca 2023. godine nisu izvezli niti tonu uglja iz Bosne i Hercegovine.

Svjedočenja naših čitalaca u najmanju ruku se razlikuju od tvrdnji iz rudnika.

Ahmo Delić, penzioner iz Tojšića u Kalesiji, također je imao problema s nabavkom uglja. Godinama je Delić nabavljao ovaj energent od dobavljača koji je isporučivao ugalj za penzionere, međutim, prošle godine ni taj dobavljač nije mogao nabaviti dovoljne količine ni za stalne mušterije. Delić kaže da je do uglja došao putem “švercera” iz “Kreke”.

– Išao sam direktno i u Rudnik “Mramor”, vratili su me s kapije uz riječi da nemaju uglja, tako da sam morao ići preko nakupaca. Kupio sam od jednog čovjeka potvrdu na iznos četiri tone uglja koju su oni izdavali umjesto regresa tako da me izašla tona uglja 163 KM i dobio sam ugalj nakon pet mjeseci nakon što sam dao pare. Mislim da je do nestašice došlo zbog „Elektroprivrede“. Oni kupuju ugalj u „Stanarima“, „Ugljeviku“, ne znam ni ja gdje više, a neće da kupe opremu za „Zenicu“ ili „Kreku“, odnosno ne daju da se razvijaju rudnici. Jedan od razloga je i povećan izvoz uglja koji izvoze oni koji su kupili od rudnika, pa preprodaju najviše u Srbiju, jer svaki dan gledam kamione koji prolaze prema Srbiji. Nisam za ograničenje izvoza uglja, ali je trebalo naći način i obavezati rudnike da moraju isporučiti određenu količinu uglja penzionerima i drugim kategorijama koje se snabdijevaju redovno, a oni znaju ko se redovno snabdijeva. Ako se ovakav odnos nastavi i u ovoj godini, a čujemo neke najave i stečaja i štrajkova, to će biti opšti haos – ocjenjuje Delić.

Almin Sakić iz Lukavca za Fokus kaže da je ugalj dobio sa zakašnjenjem od sedam-osam mjeseci, ali ga je, kaže, kupio u privatnom aranžmanu. Za stanje u kojem su se našli i rudnici i potrošači Sakić smatra odgovornima pogrešan sistem upravljanja rudnicima gdje je prednost data stranačkim poslušnicima, a ne radnicima i stručnjacima.

– Ja sam u martu prošle godine naručio ugalj, a na kraju sam privatno kupio jer nisam imao druge mogućnosti. Ne može se u jedan rudnik zaposliti 2.700 ljudi, a stvarna potreba je 1.700 i ne može biti 100 rudara, a 1.000 ljudi u tamo nekim direkcijama. Pogrešan sistem koji je uhodan 30 godina dovodi sve nas u probleme, a dokle će ovo trajati ja ne znam. Nema brige o državi i građanima, mnogima je stranka na prvom mjestu. Sve nam se ovo dešava zbog stranačkih kadrova i pogrešne politike – ogorčen je Sakić.

I Hajrudin Kamberović iz Gradačca, osoba s invaliditetom, iako je početkom prošle godine naručio ugalj i isplatio gotovo sve rate za naručeni ugalj, nije se ugrijao, jer ga nikada nije ni dobio. On je ugalj naručio iz Rudnika “Mramor” i prema ugovoru koji je potpisao prije skoro godinu dana, rok isporuke bio je između četiri i šest mjeseci.

– Javljali se nadležnima i oni nama daju broj čovjeka koji je trebao nama dostaviti ugalj. Međutim, on nam mjesecima govori da će nam isporučiti ugalj čim ga bude, ali mi taj dan još nismo dočekali. Prijevoznici koji bi nam trebali dostaviti ugalj kažu da njihovi kamioni stoje, ali da ne mogu do uglja. Gdje je otišao naš novac, kome se on slaže, mi to ne znamo. Mi smo morali umjesto uglja koji smo skoro sav isplatili upustiti se u nabavku briketa, pa smo za pakovanje od 10 kg plaćali 10 KM, što je skupo, a nabavili smo i ogrjevno drvo koje smo planirali ložiti uz ugalj – ispričali su za Fokus u porodici Kamberović.

Almir Bećarević, stručnjak za energetiku, za Fokus je komentirao činjenicu da je izvoz uglja iz BiH u prošloj godini porastao pet puta u odnosu na 2021. godinu.

– Rudnici u BiH su u cilju plasmana uglja po boljim cijenama nego na domaćem tržištu, jedan dio proizvodnje su usmjeravali u izvoz. Rezultat je bio taj da smo imali pritužbe građana da nisu dobijali na vrijeme ugalj koji su platili. S ekonomske logike rudnika, vjerovatno bi svi mi isto postupali jer bolja cijena znači i bolje prihode, a bolji prihodi znače bolje poslovanje. S druge strane, imamo odsustvo zadovoljenja potreba na domaćem tržištu kako stanovništva tako i JP “Elektroprivreda BiH“ koja opet kupuje ugalj od rudnika koji nisu u sastavu koncerna – kaže Bećarević.

Odgovarajući na pitanje da li se na neki način trebao ograničiti i izvoz uglja, prvenstveno zbog zadovoljenja domaćeg tržišta, Bećarević kaže da je on “jedan od najvećih protivnika odluke o zabrani izvoza peleta jer onemogućavati jedan energent da se izvozi, a dopuštati da se drugi mogu izvoziti je apsurdno”.

– Ograničiti cijenu za domaće kupce peleta je bila mjera koja je trebala biti praćena dozvolom izvoza određenih količina čime bi se „peglao“ iznos ove nazovimo limitirane cijene peleta za domaće kupce. Koja je mjera u pogledu uglja, teško je zaista reći jer znamo u kakvom stanju su rudnici i da je svaki izvoz uglja dodatak boljem poslovanju rudnika. Ono što je teško shvatiti jeste da rudnici iz koncerna smanjuju isporuke uglja prema JP „Elektroprivreda BiH“, a sada vidimo i da stanovništvo teško dobije kupljeni ugalj na vrijeme. Da rezimiram, protivnik sam bilo kakvih ograničenja u izvozu bilo kojeg energenta, ali da se dolazi u apsurdnu situaciju na domaćem tržištu, tu nema dilema. Pojedine peletare se zatvaraju i to je štetnost po taj sektor, a nastao je zabranom izvoza. Rudnici su ti koji moraju naći mjeru kako odgovoriti na domaćem tržištu, a svaki izvoz je dobro došao, posebno onaj kojim se ne remeti sistem ponude i potražnje na domaćem tržištu. Odgovor je u rudnicima i rukovodstvima rudnika, ali sada dajem pretpostavku, teško će isti dati odgovor na ovaj debalans – zaključuje Bećarević.

Izvor: Fokus

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Danas žrijebanje političkih subjekata za utvrđivanje redoslijeda na glasačkom listiću

U skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i...

Direktan sudar kombija i auta: Četiri osobe povrijeđene

U Kaknju se u ranim jutarnjim satima dogodila teška...

Pljuskovi širom zemlje će rashladiti BiH, evo kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

U Bosni pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i...

Osobe sa navršenih 65 godina života se skidaju sa evidencije nezaposlenih, kako mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu?

U Federaciji Bosne i Hercegovine osobe na evidenciji nezaposlenih...