Svakodnevno svjedočimo odlasku velikog broja ljudi iz naše zemlje. Mladi, stariji, ali i kompletne porodice tračak nade i bolji život traže u zemljama Evropske unije.
No, dok raste broj onih koji odlaze iz naše zemlje, vlast ne radi doslovno ništa kako bi nam svima bilo bolje. Međutim, statistički podaci pokazuju i da je sve više onih koji traže ispis kompletnih porodica iz registra bh. državljana.
Koliko građana se ispisalo iz registra bh. državljana?
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Raport su kazali da je broj zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH 15.12.2022 do 15.02.2023 iznosio 445. Također, kazali su nam da je broj zahtjeva za odricanje za 2022. godinu bio 2.692.
U nastavku vam donosimo broj zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH za proteklih 5 godina. Kao što smo naveli 2022. godine taj broj je iznosio 2.692. Tokom 2021. godine broj onih koji su se odrekli državljanstva je 3.111. U 2020. je to 3.169, a u tokom 2019. 4.160. Najveći broj u proteklih pet godina je zabilježen 2018. godine i to je 4. 493”, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova za Raport.
Moramo napomenuti da taksa za odricanje državljanstva košta 800 KM. Dok je taj iznos u zemljama u regiji 200 KM. Ukoliko se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu kako navodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, plaća se još i konzularna taksa.
“Iznos prihoda od naplaćenih taksi za 2022. godinu je 893.320,00 KM”, kazali su odgovoru za Raport.
Kakva je procedura?
Kada govorimo o proceduri odricanja državljanstva bitno je istaknuti nekoliko činjenica. Naime, u tok postupku stranke nisu dužne da kažu razloge. Osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano stjecanje državljanstva druge države.
Zahtjev za prestanak državljanstva BiH odricanjem može se podnijeti u sjedištu Ministarstva civilnih poslova BiH u Sektoru za državljanstvo i putne isprave. Kako se navodi na stranici zahtjev se može podnijeti putem diplomatsko konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu.
Svakako, potrebno je priložiti i izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu BiH, izvod iz matične knjige vjenčanih (za udate/oženjene). Potom, ličnu kartu ili potvrdu o neposjedovanju važeće lične karte, ovjerenu fotokopiju važećeg pasoša ili potvrdu o neposjedovanju važećeg pasoša BiH.
Također, uz zahtjev se dostavlja dokaz o uplati administrativne takse.
O ovoj temi za Raport je govorio i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u Bosni i Hercegovini.
Šatorović: Odgovor politike koju imamo unazad 30 godina
“Ti podaci pokazuju da je nestao jedan grad. Međutim, moram još nešto mnogo bitnije istaknuti. Mislim da ova cifra nije realna. Naime, ne traže sve zemlje odricanje državljanstva da bi bili njihovi građani. Stoga, taj broj je puno veći. I ovo je jedan odgovor na svu politiku koju imamo unazad 30 godina. Ukoliko se ove stvari ne promjene, taj broj ćemo imati dodatno uvećan”, kazao je Šatorović.
Vjerovatno smo jedna od rijetkih zemalja koja vrtoglavo naplati građanima zato što se odriču bh. državljanstva.
“Žalosno je da BiH na sve što ne čini za građane još pokušava da naplati odlazak svakog tog čovjeka. Odricanje zaista puno košta. I kada vidite budžet kojim se hvale, a nisu ni svjesni da je i to punjeno sredstvima ljudi koji su otišli. Sve je to samo pokazatelj neuspješnih političara koji vode Federaciju posljednjih osam godina. Jednostavno se ne mogu zasititi u pljačkanju naroda, a zauzvrat ne pružaju nikakvu uslugu”, istaknuo je Šatorović.
Potom je dodao:
“Ukoliko ostanu tu gdje jesu sada, možemo očekivati još gore stanje. Kao što sam rekao mislim da je taj puno veći jer ne zemlje dozvoljavaju dvojno državljanstvo. Primjera radi Hrvatska i Njemačka dozvoljavaju, do Austrija ne dozvoljava”, zaključio je Šatorović za Raport.
