Amra Babić: Protiv rodne dezinformacije sam se borila sama

/

Rodna dezinformacija je nov koncept, ali je pojava/fenomen od kada postoje patrijarhat i rodna neravnopravnost.

Kako su nam kazali iz Mediacentar Sarajevo: „Tokom izbornih ciklusa u BiH u medijima je evidentan različit tretman žena u odnosu na muškarce političare. One su, za razliku od svojih muških kolega vrlo često izložene nasilju u javnom prostoru, čestim uvredljivim komentarima zasnovanim na osnovu fizičkog izgleda i roda. Zabrinutost zbog reakcije patrijarhalnog društva može obeshrabriti žene da se bave politikom, a rodni se stereotipi često koriste i kao manipulacija biračima. Omalovažavanje žena u politici utiče i na druge sfere javnog života i derogira sve ono što žene postižu na profesionalnom polju. Ono što je Mediacentar radio jeste monitoring štetnih sadržaja tokom zadnjih izbora. Pratili su stotinu portala, a veći dio objava koji su pratili su rodne dezinformacije. Tu su se mogli vidjeti seksistički prikazi žena, koji se koristi kako bi se umanjio njihov uspjeh i postignuća u raznim poljima. Tokom zadnjih Općih izbora Mediacentar je pratio deset kandidatkinja, te kako se izvještava o njima na portalima, među kojima je bila i Amra Babić. Najveći broj štetnih sadržaja, dezinformacija, govora mržnje, ali i rodnih stereotipa je bilo protiv Jelene Trivić. Ono što je evidentno da je bilo najviše anonimnih portala koji su plasirali lažne informacije kao i rodne dezinformacije“.

Amra Babić je bila prva načelnica Visokog u njegovoj historiji i prva načelnica u Evropi koja nosi hidžab.

Ta činjenica izazvala je ogromnu pažnju i interes domaće i međunarodne javnosti, ali i interes botova i njihovi slijedbenika (botovi mogu automatski zapratiti različite profile na društvenim mrežama, retvitati ili dijeliti sadržaj, čak i slati direktne poruke a najčešće neželjene, zatim mogu stvarati lažne lajkove i pratitelje) koji su željeli da Amri naude na način da su širili  dezinformacije o njoj koje su javno plasirali putem društvenih mreža, ali i portala koji nisu imali impresum a samim tim se nije znalo ko stoji iza lažnih vijesti. To su bili uvredljivi i seksistički sadržaji na račun novoizabrane Načelnice, kojima se ona omalovažavala i vrijeđala, te na taj način su je pokušali diskreditovati kao ženu.

Istraživanja pokazuju da političko učešće žena često predstavlja izazov/problem za patrijarhalno ukorijenjene liberalne i autokratske političke elite. Žene u politici predstavljaju opasnost, jer ulaze u političke mreže u kojima dominiraju muškarci i u kojima se često dozvoljava da korupcija i zloupotreba moći cvjetaju. Obzirom da Amra ima bogato iskustvo na političkoj sceni i da je prošla razne torture koje i danas prolazi izabrali smo baš nju za sagovornika na ovu temu.

Tražili smo njeno mišljenje zbog čega se žene u tako malom broju kandiduju na izborima:

Na izbornim listama po Zakonu mora biti 40% žena i da nije tako, vjerovatno bi ih bilo još manje. U našem društvu politika se još uvijek smatra muškim poslom i veoma često stav muškaraca koji se bave politikom spram žena je negativan. Smatraju ih često agresivnim, nametljivim i naravno – opasnim konkurentima. Same žene bi željele da se aktivnije uključe u politiku ali uslov je da moraju biti dovoljno prihvaćene od svojih partija da se nađu na listama. Drugi uslov je da imaju podršku porodice. Treći, najvažniji, da vjeruju u sebe.

„Ako me pitate zašto žene ne glasaju za žene, odgovor je velikim dijelom needuciranost biračkog tijela, patrijarhalan stav i pomalo ženska zavist. S druge strane, mislim da su BH žene jake i dosta dobro pozicionirane u društvu. One žive probleme našeg vremena kao i svi ostali. Mislim da je ekonomska nezavisnost žena najvažniji faktor. Ekonomski nezavisna i stabilna žena lakše se nosi sa drugim problemima.“ – ističe Amra Babić.

Svaka predizborna kampanja sa sobom nosi i ponavljanje rodnih stereotipa i nasilja prema ženama u politici. Na taj način se vrši zastrašivanje i obeshrabrivanje žena u nastojanju da se aktivno uključe u politiku i javni život.

„To je veliki problem koji su nam donijeli savremeno doba i razvoj modernih tehnologija. Javne ličnosti postale su meta prije svega političkih protivnika, kukavica, slabića i umobolnih ljudi. Još ako ste žena, onda ste im posebno draga i pogodna meta za vrijeđanje, omalovažavanje, diskreditovanje. U on line prostoru sve je dozvoljeno, nema cenzure, nemate priliku odgovoriti – jednostavno ste nemoćni da se odbranite od ovakve vrste nasilja. Vremenom naučite da se manje osvrćete, manje primate k srcu ali nikad ne naučite da vam bude svejedno. Najviše vas smeta kada se okome na vašu porodicu i prijatelje koji ničim nisu izazvali takvo nešto  jer osjećate odgovornost odnosno osjećate krivicu što ste ih izložili takvom nečemu.“

Na naše pitanje koja je najveća uvreda i prijetnja koju je naša sagovornica dobila, ona nam kaže da joj se teško odlučiti pa pojašnjava:

„Bila sam sve najgore, izdajnik, lopov, nemoralna, bahata, autokrata ali nikad me nisu nazvali osobom koja ne zna raditi, osobom koja nije uporna, osobom koja ne odustaje i ne boji se prijetnji, osobom koja ne zna šta hoće i kako to ostvariti, osobom koja preuzete obaveze ne ispunjava. Ipak, najveće uvrede dolaze kad se mediji i tzv slobodni novinari uključe u taj javni linč, naravno zarad novca i lične koristi. Najveće prijetnje mojoj ličnoj sigurnosti su bile kad sam shvatila da me prate čak i na privatnim putovanjima. Bilo je i verbalnih napada na ulici i sličnih situacija koje nisu nimalo bezazlene.“

Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja ima primat u primjeni u BiH, zagarantovano je pravo na slobodu izražavanja ( član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama). Ali ta sloboda izražavanja ponekad znači i diskriminaciju drugih što je bio slučaj i sa Amrom Babić, koja je putem institucija pokušala naći pravdu ali prema njenim riječima odgovori i reakcije su bili blagi ili nikakvi, izuzev u slučaju verbalnog napada na javnom mjestu koji je sankcionisan.

Međutim, pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo i podvrgnuto je određenim ograničenjima, što je i predviđeno u stavu 2. člana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Svakoj državi ostavljena je mogućnost da ovo pravo ograniči. Odličan primjer ovog ograničenja jeste zaštita od klevete ali i zabrana takvog govora kojim bi se pozivalo na krivična djela ili ugrožavala nečija sigurnost.

„Mišljenja sam da se govor mržnje itekako može regulisati i suzbiti na društvenim mrežama. Tu bi u prvom planu naveo kao rješenje donošenje zakonskog rješenja kada je u pitanju internet prostor te edukacija stanovništva o govoru mržnje. U BiH ne postoji zakon koji bi regulisao internet prostor, tako i ne postoji prekršajna odgovornost za širenje lažnih vijesti. Uvjeren sam da će u skorijem vremenu stručna javnost u BiH zajedno sa predstavnicima medija i NVO sektorom postići određeno zakonsko rješenje kojim bi se definisao internet prostor i jasno naznačilo šta je to govor mržnje, šta je to širenje lažnih vijesti i sl., a kako se ne bi ugrozilo bilo čije pravo na slobodu izražavanja. „ – kaže Edin Hasaničević, ministar za pravosuđe i upravu ZDK.

Prema riječima Ministra, u našoj državi nije definisano ni širenje lažnih vijesti ili dezinformacija. Ne postoje specifični propisi koji su posvećeni isključivo lažnim vijestima a općeg su karaktera. Zaštita se može potražiti u slučaju klevete i uvrede, kao i kada to ima elemente bića krivičnog djela izazivanje nemira, smrti, opasnost po zdravlje ili nekog drugog krivično djela.

Kako je pojasnila Amra Babić bila je prisiljena da se sa ovakvom vrstom nasilja bori sama lično, suočavanjem sa nasilnicima i direktnim pogledom u oči i razgovorom te ističe:

„Nisam nikad ni pomislila da me bude strah. Najgore što se može desiti je smrt, a jednom se umire.“

Bez obzira na sve probleme sa kojima se suočila, Amra Babić vratila se na političku scenu nakon kraće pauze. O motivima vraćanja u politiku i onome što ona nosi Amra kaže:

„Kad jednom uđete u politiku, politika uđe u vas za sva vremena. Ja sam bila na prekretnici poslije izbora 2020.g. Pokušavala sam da se vratim svom prijašnjem načinu života, prije deset godina, jer deset godina sam bila na poziciji izvršne vlasti. Svi pokušaji bili su bezuspješni, dijelom zbog razloga objektivne prirode dijelom zbog razloga subjektivne prirode. Presudilo je to što nisam bila sretna bez politike. Za mene smisao života nije raditi za plaću, novac nam treba da ispunjavamo fiziološke i druge potrebe, za mene je smisao života raditi za zajednicu, za ljude, za trag u vremenu i prostoru koji ostaje iza nas, za dobra djela koja ćemo ponijeti sa sobom na drugi, bolji svijet. Zato sam se, najvećim dijelom, vratila u politiku. Ja sam još uvijek idealista. Najveća podrška je porodica, zatim nekolicina najodanijih prijateljica i prijatelja. Zaštita – ko nas može zaštititi, mislim niko. Samo dragi Bog.  Nisam imala zaštitu institucija ili „važnih“ ljudi.“

Za Amru možemo reći da je žena koja je prije jednu deceniju napravila prekretnicu na političkoj sceni kada su žene u pitanju u Bosni i Hercegovini, gdje u značajnoj mjeri još uvijek postoje predrasude prema ženama u politici i njena poruka za kraj svim ženama glasi:

„Podignute glave, uvijek naprijed, bez osvrtanja na prošlost. Bez straha, sa jasnim ciljevima, samouvjereno i hrabro kroz život. Život je put, put je kretanje, neke stvari, ljudi i mjesta moraju nam ostati iza leđa. Nemojte žaliti za propuštenim prilikama, radujte se novim. Radite ono što volite, volite ono što radite. Samo tako bit ćete ispunjene i sretne. I najvažnije – ostanite svoje.“

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Da li ste znali da se u Teheranu nalazi ulica Bosne i Hercegovine?

U srcu iranske prijestolnice Teherana, među bezbrojnim ulicama i...

Objavljena prosječna plata u FBiH: Zabilježen nominalni rast

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za april...

Novi val prevara putem interneta: Za neprovođenje “istrage” 3.850 eura, pa ako uspije – uspije

Građani BiH suočeni su s novim valom ucjena putem...