Kako razlikovati napad panike od infarkta

/

Ako ste doživjeli simptome napada panike, sigurno ste pomislili da se radi o srčanom infarktu. Često je teško prepoznati razliku, što može uzrokovati dodanu paniku i stres. 

Ti su događaji ozbiljni i važno je naučiti kako razlikovati simptome kako bi se pravilno i liječili. Kardiologinja Mistani Blu Miler (Mistyann-Blue Miller) objašnjava kako se razlikuju ova dva stanja, ali i po čemu su slični.

Osjećaj probadanja

Mjesto boli: iako će se javiti u oba slučaja nelagoda u prsima, kada je u pitanju srčani infarkt bol se širi i na ostala područja, kao što je ruka, vilica ili vrat, navodi Miler te dodaje ako je u pitanju napad panike, bol će vjerojatno ostati samo na području prsa.

O kakvoj se boli u prsima radi. U slučaju infarkta javlja se osjećaj kao vam slon stoji na prsima, može doći do osjećaja koji nalikuje refluksu. Napad panike će često uzrokovati osjećaj probadanja, što nije često kod infarkta. Javlja se i nelagoda u prsima koju je teško opisati, uz ubrzan rad srca.

Infarkt se često događa nakon fizičkog naprezanja ili umora, što nije slučaj kod napada panike. Dakle infarkt može nastati nakon što ste čistili snijeg, ali neće doći do napada panike, osim ako postoji i emocionalni stres kao komponenta.

Oba stanja vas mogu probuditi iz sna, ali postoji ključna razlika – osobe koje imaju napade panike tokom noći, obično ih imaju i tokom dana. Dakle ako vas probudi bol u prsima tokom noći, a preko dana vam se ne javljaju napadi panike, odmah nazovite hitnu službu.

Tražiti pomoć

– Napad panike traje od par minuta do 60 minuta, simptomi nestaju i vama je bolje. Ali infarkt ne pušta tako lako – bol koja se javlja se može vraćati u valovima, postaje bolje pa opet gore. Kada bi se mjerila bol na ljestvici od 1-10, ona za vrijeme infarkta bi se mogla karakterizirati kao 9 ili 10 – navodi Miler.

Emocionalni stres

Čini se da je moguće da napad panike uzrokuje infarkt iako rijetko, a emocionalni stres igra ulogu u svakom slučaju.

– Ova se stanja mogu javiti u jako stresnoj situaciji, ali u većini slučajeva je napad panike reakcija na njega, a ne infarkt – navodi Miller.

Osobe koje su pod velikim stresom ili pate od depresije imaju veći rizik za razvojem visokog krvnog pritiska, a samim time i srčanog infarkta ili moždanog udara.

Izvor: Avaz

Povezani postovi

Dosadila vam je klasična, za Bajram napravite kokos baklavu

Iako su u tradiciji regije najpopularnije baklave s orasima,...

Zeničanin Irdin Dinči snima tri nove pjesme, krije ime kolege sa kojim je uradio duet

Irdin Dinči uskoro ulazi u studio kako bi snimio...

Aluminijska folija: Ovo su neočekivane primjene koje oduševljavaju domaćice širom svijeta

Aluminijska folija, proizvod koji je svojim mnogobrojnim korisnim svojstvima...

Kako spriječiti i olakšati probleme sa očima koje izazivaju proljetne alergije?

U sklopu polenske groznice, koje su izrazito česte u...