Prema istraživanju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, 38,7 posto domaćinstava u našoj zemlji nema računar, a 23,9 posto porodica nema pristup internetu.
Kako se izjasnilo 0,2 posto ispitanika, ne znaju uopće imaju li pristup internetu. Broj korisnika interneta veći je za 0,9 posto u odnosu na 2021. godinu.
Društvene mreže
Istraživanje o upotrebi informaciono-komunikacijskih tehnologija u BiH provedeno je u 2022. godini na reprezentativnom uzorku od 8.167 domaćinstava u Bosni i Hercegovini.
Ispitanika koji nikad nisu koristili internet je 18,5 posto.
– Ispitanici koji su koristili internet tokom posljednja tri mjeseca u velikoj mjeri koristili su ga za telefoniranje preko interneta, videopozive (93,6 posto), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera itd. (84,5 posto), čitanje online novina, časopisa (70,2 posto), učešće na društvenim mrežama (70,6 posto) – navedeno je u dokumentu.
Prema riječima Senada Redžića, IT stručnjaka, u poređenju sa susjednim državama, BiH ne zaostaje mnogo, ali, ako bismo podatke iz naše zemlje poredili s informacijski mnogo razvijenijom Estonijom, onda je mnogo posla pred nama.
Temeljno pravo
– Pristup internetu više ne predstavlja samo privilegiju već se na neki način smatra temeljnim ljudskim pravom u digitalnom svijetu. Jasno je da je država dužna poduzeti napore u cilju osiguranja pristupa internetu što većem broju domaćinstava. Pozitivno je to što je broj domaćinstava koji imaju pristup internetu konstantno u porastu – kazao je Redžić.
Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključne važnosti raditi na edukaciji stanovništva.
– Poražavajuća je činjenica da svega jedna trećina stanovništva koristi internet-bankarstvo, dok gotovo 80 posto stanovništva svakodnevno provodi vrijeme na socijalnim mrežama – istakao je Redžić.
Digitalno opismenjavanje
– Kao što smo imali priliku svjedočiti u zemljama poput Estonije, Danske ili Grčke, takvi projekti rezultiraju nizom pozitivnih efekata, poput povećanja produktivnosti i konkurentnosti na tržištu rada, ekspanzije elektronske trgovine, jačanja demokratskih procesa i uključivanja građana u političke procese, kao i veće osviještenosti o temi cyber sigurnosti – naveo je Redžić.Ipak, dodaje, internet je samo alat, pa to što je dostupan ne znači da se i pravilno koristi. Zato je od ključne važnosti raditi na edukaciji stanovništva.
– Poražavajuća je činjenica da svega jedna trećina stanovništva koristi internet-bankarstvo, dok gotovo 80 posto stanovništva svakodnevno provodi vrijeme na socijalnim mrežama – istakao je Redžić.
Digitalno opismenjavanje
– Kao što smo imali priliku svjedočiti u zemljama poput Estonije, Danske ili Grčke, takvi projekti rezultiraju nizom pozitivnih efekata, poput povećanja produktivnosti i konkurentnosti na tržištu rada, ekspanzije elektronske trgovine, jačanja demokratskih procesa i uključivanja građana u političke procese, kao i veće osviještenosti o temi cyber sigurnosti – naveo je Redžić.
Izvor: Avaz
