Bosanci i Hercegovci skloni su da sami sebi prave terapiju za razne bolesti, a mišljenja sam i da imamo preliberalan sistem oglašavanja lijekova na televiziji, kaže prof. dr. Osman Sinanović, specijalista neuropsihijatar.
– “Guše” nas reklamama da će nas neki lijek spasiti od moždanog udara ili neke druge bolesti i stanja. Shvatam da je to profitabilno za one koji to reklamiraju, ali nisam siguran da je to, sa medicinskog aspekta, jako pametno. Daleko više gledamo reklama za lijekove nego za, primjera radi, čarape. Naši ljudi su nažalost skloni da “uzimaju na svoju ruku” lijekove, a s druge strane nemamo adekvatnu kontrolu u apotekama. Često u apotekama se “na jaranskoj osnovi” uzimaju lijekovi koje ne bismo ni smjeli uzimati bez recepta. Mnogi uzimaju razne pripravke, ne znajući šta je u njima, kako bi poboljšali imunološki sistem, a da većina njih i ne znaju kakav im je imunitet i da li im je to uopće potrebno – ističe Sinanović.
Dodaje kako građani neselektivno, nekritično konzumiraju anksiolitike, antidepresive, antibiotike i analgetike, piše Faktor.
– Apsolutno sam protiv toga! Anksiolitici su u određenim situacijama vrlo učinkoviti, ali to mora propisati ne bilo koji ljekar, nego prije svega onaj koji ima veliko iskustvo u području mentalnog zdravlja. Ne mora to biti apriori neuropsihijatar, psihijatar, neurolog, jer kad se adekvatno propišu, takvi lijekovi su učinkoviti, ali u suprotnom pacijenta mogu odvesti u ovisnost. Nedavno sam imao slučaj jednog pacijenta u Sarajevu, s nečim sličnim u svojoj dugogodišnoj praksi nisam se susreo, a to je da svake večeri uzima 18 tableta. U pitanju su anksiolitici za spavanje. Kad sam pogledao, mislio sam da je greška jer ja u svojoj praksi nisam dao više od jedne do dvije tablete tog lijeka. Ovo jeste drastičan primjer, ali nažalost toga ima – kazao je Sinanović.
Prema posljednim podacima kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, najveći promet u 2021. godini imali su lijekovi koji se koriste za bolesti sljedećih organa:
Antineoplastici i imunomodulatori za koje je izdvojeno 151.686.231,64 KM.
– Alimetarni trakt i metabolizam – 128.874.587,82 KM.
– Kardiovaskularni sistem – 119.171.989,74 KM.
– Nervni sistem – 91.918.658,60 KM.
– Krv i krvotvorni organi – 86.691.193,52 KM.
Ovo je pet lijekova koji su imali najveći promet u 2021. godini:
- Pantoprazol – 16.986.969,05 KM.
- Acetilsalicilna kiselina – 14.323.332,99 KM.
- Trastuzumab – 14.288.798,32 KM.
- Rivaroksaban – 13.784.070,68 KM.
- Bevacizumab – 12.512.358,00 KM.
Kako je kazala Tijana Spasojević-Došen, šefica Odsjeka za informsanje o lijekovima i medicinskim sredstvima, “uvoznici i domaći proizvođači dostavljaju izvještaje u tekućoj godini za prethodnu, nakon čega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH sredinom tekuće godine objavljuje godišnji Izvještaj o prometu lijekova”.
To znači da će podatke za 2022. Agencija imati tek sredinom ove godine.
