Koliko novca, toliko istraživanja: Da li BiH ima šansu za veći razvoj nauke

/

Bosanskohercegovačko društvo već duži niz godina nastupa po prepoznatljivom obrascu ignorisanja u oblasti nauke, tehnologije i digitalnog društva. S toga nije ni čudo što u ovom segmentu oskudjevamo.

Bez obzira na to što je ova zemlja izrodila mnogo velikih umova jako bitnih u svijetu nauke, poput Emerika Bluma ili Vladimira Preloga, to ne mijenja činjenicu da nam je u današnjem vremenu nauka na posljednjem mjestu. Bar, sudeći prema brojkama i statistikama.

Na poslovima istraživanja i razvoja u BiH 2021. godine bilo je zaposleno 2.492 osobe, od čega 1.286 žena. Najveće učešće imaju istraživači (77,4 posto), tehničko osoblje (10,1 posto) dok je ostalih u ovom segmentu 12,5 posto.

Šta ove brojke znače u praksi, odnosno koliko se ulaže iliti ne ulaže u ovaj sektor, razgovarali smo sa direktorom JU Centar za napredne tehnologije (JU CNT) Ensarom Mulaosmanovićem.

Više novca, ali i kadrova

Prema njegovim tvrdnjama, istraživanje i razvoj su vrlo malo zastupljeni u našoj zemlji. Većina ulaganje se, kako kaže, odnosi na državne institucije jer postoje budžeti koji se koliko-toliko mogu iskoristiti za te svrhe. Najviše, pak, istraživanja, provodi se u okviru fakultetskih institucija i smatra da bi ulaganja trebalo što više usmjeriti ka tim institucijama.

Bruto izdaci za istraživanje i razvoj u 2021. godini iznosili su 74.513.00 KM, od toga tekući troškovi iznosili su 62.018.000 KM.

“Fakulteti su najvećim dijelom nosioci ovih aktivnosti. I oni treba da su polazna osnova u ‘ekosistemu’ istraživanja i razvoja. Međutim, ono što je problem jeste što nema sistemskog i strateškog iskorištenja tih kapaciteta. Oni se zasnivaju uglavnom na entuzijazmu nastavnog kadra koji iz svojih ličnih potreba i želje da doprinese razvoju i istraživanju. Broj takvih osoba je procentualno vrlo mali. S druge strane, u tom procentu broj projekata koji su direktno vezani za industriju – odnosno da se u krajnjem mogu iskoristiti kao proizvodi koji mogu naći svoju primjenu na tržištu -su također vrlo mali”, mišljenja je Mulaosmanović.

Nadogradnji u ovom “ekosistemu” bi trebali, prvi na ljestvici, upravo biti istraživačko-razvojni centri, kakav je i JU Centar za napredne tehnologije. Podsjetit ćemo, tim od svega 11 ljudi iz ovog centra je prošle godine konstruisao prvi dron domaće proizvodnje.

Nauka u BiH kaska zbog niza nedostataka

Naravno, osim centara poput pomenutog, Mulaosmanović je mišljenja da – osim u fakultete – treba raditi i povećanju kadrova u ovoj sferi.

“Međutim kao i kod fakulteta, nema sistemskog i strateškog razmišljanja u smislu povezivanja sa industrijom kao krajnjem segmentu ovog sistema. Također, sama finansijska podrška i izdvajanja za centre ovakve namjene ni blizu nije u onom procentu kako bi to trebalo da bude da bi se mogli zadovoljiti projektni, : ljudski i tehnički kapaciteti”, kaže on te nastavlja:

“Vrlo važno je da, pored ljudskih, postoje i tehnički kapaciteti u smislu laboratorija pomoću kojih treba da se zamisli, projekcije i ideje istraživača provedu i praktično realizuju da bi se došlo do zadovoljavajućeg rezultat koji na kraju treba imati i praktičnu korist, da se proda ili koristi na planiranom tržištu. Trenutna situacija je takva da postoje određene ustanove koje u određenoj mjeri mogu zadovoljiti samo određene potrebe za ograničeni broj oblasti. Vrlo često se dešava da se mjerenja moraju vršiti van granica BiH”, kaže nam Mulaosmanović.

Direktor JU CNT nam je ukazao na još jednu bitnu kariku kod nauke, istraživanja i tehnologije. Riječ je o nabavci, s obzirom na to da je bh. tlo malo oskudno po tom pitanju, piše Klix.

Pored državnih institucija koje se bave istraživanjem i tehnologijom, u našem društvu postoje i privatne. Njihov problem je, međutim, drugačije prirode, i o tome nam je kratko rekao Mulaosmanović.

“Za privatne kompanije, istraživanje i razvoj predstavlja trošak i rizik i zato one nisu spremne da svoju organizaciju i poslove bar jednim dijelom usmjere na ovu oblast. Oni su limitirani svakodnevnom borbom da prežive na tržištu da bi obezbijedili osnovne uslove za funkcionisanje, plate, troškove režija, osnovnih materijalnih potreba i sl”, kazao nam je on na kraju našeg razgovora.

 

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Zbunjujuća statistika: U BiH sve manje građana, a sve više birača?

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni...

Komisija za borbu protiv korupcije zakazala javna saslušanja, zašto je pod lupom Institut za mjeriteljstvo BiH

Komisija za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i...

Zakazana sjednica o pravilniku za utvrđivanje minimalca, evo šta očekuju poslodavci

Poslodavci su tražili da se na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog...

Oduzet arsenal oružja, detonatori i droga, muškarac završio iza rešetaka

Policija je uhapsila Ž.S. iz Ugljevika kojem je određen...