Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine objavila je publikaciju iz koje je vidljivo da je na proteklim Općim izborima održanim 2. oktobra 2022. godine bilo 485.369 nevažećih glasačkih listića ili sedam posto od ukupnog broja, što je više od izbornog standarda od tri do četiri posto.
Ono što je interesantno jeste da su bh. građani u glasačke kutije ubacivali više praznih glasačkih listića nego onih koji su namjerno ili nenamjerno pogrešno popunjeni. Nevažećih praznih na izborima 2022. bilo je 264.782, a nevažećih glasačkih listića prema ostalim kriterijima je bilo 220.587.
Više-manje ista situacija je bila i na općim izborima održanim 2014. i 2018. godine.
– Tu se govori o bijelim listićima. Birači izađu na izbore da bi ispunili obavezu i vrate u kutiju prazan listić čime najvjerovatnije poručuju da nemaju za koga glasati jer da imaju, nešto bi popunili. To su demonstrativni glasovi – stava je Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a i član Koalicije “Po lupom” koja ima posmatrače na izborima.
Istakao je da je zanimljivo da u općinama kao što su Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč uopće ne glasaju niti za jednog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine jer jednostavno to ne žele.
– To je njihov osjećaj da nemaju za koga glasati i njihovo pravo. Važno je reći da ti birači pokazuju odgovornost da izađu na izbore, ne ostanu kod kuće – dodao je Šehić.
Iz Centralne izborne komisije BiH nemaju tačan odgovor na pitanje zbog čega birači u kutije ubacuju prazne listiće ili na bilo koji drugi način nevažeće.
– Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično – navode iz CIK-a.
CIK je saopćio da je, s ciljem prikupljanja više informacija i stjecanja uvida i moguće razloge, 4. aprila objavio anonimnu online anketu na temu nevažećih glasačkih listića koja će trajati 30 dana.
Prema publikaciji o nevažećim glasačkim listićima koju su nedavno objavili, najviše praznih listića bilo je prilikom glasanja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveći procenat nevažećih glasačkih listića zabilježen je na jednom biračkom mjestu u općini Drvar te na jednom biračkom mjestu u Doboju.
Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH najviše ih je bilo u Unsko-sanskom i Livanjskom kantonu, čak 9,21 posto.
Najviše praznih glasačkih listića (10,43 posto), kada je u pitanju Zastupnički dom Parlamenta FBiH, bilo je u izbornoj jedinici 12 koja obuhvata Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo.
U Doboju je bilo najviše praznih listića i kada je u pitanju izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a, a kod glasanja za NSRS najviše ih je bilo u izbornoj jedinici 4 koja obuhvata Modriču, Vukosavlje, Bosanski Brod i Derventu.
Procenat praznih glasačkih listića za izbornu utrku za skupštine kantona kretao se od 0,5 posto u Zapadnohercegovačkom kantonu do 3,84 posto u Unsko-sanskom kantonu, piše Faktor.
