Intenzitet ekstremne suše i oborina “naglo” je porastao u posljednjih 20 godina, potvrđuje nova studija.
Te pojave nisu samo teški vremenski uvjeti. One dovode do krajnosti kao što su propast usjeva, oštećenja infrastrukture, pa čak i humanitarne krize i sukobi, pokazuje nova studija, objavljena u časopisu Nature Water.
Intenzitet ekstremne suše i padavina “naglo” je porastao u posljednjih 20 godina, potvrđuje nova studija. Te pojave nisu samo teški vremenski uvjeti. One dovode do krajnosti kao što su propast usjeva, oštećenja infrastrukture, pa čak i humanitarne krize i sukobi.
Studija, objavljena u časopisu Nature Water, koristila je podatke s para satelita poznatih kao GRACE, ili Gravity Recovery and Climate Experiment, kako bi dobila širu sliku o vodi. Sateliti se koriste za mjerenje promjena u zalihama vode na Zemlji, zbroju sve vode na i u kopnu, uključujući podzemne vode, površinske vode, led i snijeg.
Podaci pokazuju snažnu vezu između klimatskih ekstrema i rastućih globalnih prosječnih temperatura. Potvrđuje se i da se učestalost i intenzitet oborina i suša povećava zbog izgaranja fosilnih goriva i drugih ljudskih aktivnosti koje oslobađaju stakleničke plinove.
“Iznenadio sam se kada sam vidio koliko je globalni intenzitet bio u dobroj korelaciji s globalnim srednjim temperaturama”, kaže Matthew Rodell, autor studije i zamjenik direktora znanosti o Zemlji za hidrosferu, biosferu i geofiziku u NASA Goddard Space Flight Center. Toplija atmosfera povećava brzinu isparavanja vode tijekom sušnih razdoblja. Također zadržava više vodene pare, što potiče jake kiše. To znači da će kontinuirano globalno zagrijavanje dovesti do više suša i kišnih oluja koje su po mnogim mjerama gore, češće, jače, duže i veće.
Istraživači su promatrali 1056 događaja od 2002. do 2021. koristeći novi algoritam koji identificira gdje je zemlja mnogo vlažnija ili suša nego što je normalno. To je pokazalo da se najekstremnije kiše nastavljaju događati u subsaharskoj Africi. Ekstremne količine oborina također su se dogodile u središnjoj i istočnoj Sjevernoj Americi od 2018. do 2021. i Australiji tijekom 2011. do 2012. godine. Najintenzivnije suše bile su one rekordne u sjeveroistočnoj Južnoj Americi od 2015. do 2016.; događaj u regiji Cerrado u Brazilu koji je započeo 2019. i nastavlja se; i tekuća suša na američkom jugozapadu.
I Europa se ove zime suočila sa sušom. Ova je godina započela drugom najtoplijom zimom u povijesti. Slaba količina kiše i snijega sada znači da su dijelovi Europe suočeni sa zabrinutošću zbog utjecaja suše na poljoprivredu, zalihe pitke vode i proizvodnju energije.
Infrastruktura poput zračnih luka i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda postaje sve veći izazov zbog ekstremnih vremenskih prilika, navodi se u studiji. To je zato što su dizajnirani samo da izdrže rijetke događaje.
Samo u EU-u, ekstremi povezani s klimatskim promjenama prouzročili su više od 145 milijardi eura ekonomskih gubitaka u prošlom desetljeću. Francuska, Italija i Njemačka su najteže pogođene ovim ekstremnim vremenom. Drastična promjena između ekstremne suše i nezapamćenih poplava, nazvana ‘vremenski udar’, postaje uobičajena u nekim regijama.
Očekuje se da će nedostatak vode značajno utjecati na siromašne, obespravljene zajednice kao i na ekosustave koji su nedovoljno financirani i iskorištavani. Venezuela, zemlja koja se godinama suočava s političkom i gospodarskom krizom, pribjegla je isključenjima struje u cijeloj zemlji tijekom travnja 2016. kao rezultat sušnih uvjeta koji su utjecali na razine vode brane Guri.
Što se tiče rješenja, korištenje poplavnih voda za obnavljanje iscrpljenih vodonosnika i poboljšanje zdravlja poljoprivrednog tla kako bi moglo apsorbirati vodu bolje i pohraniti više ugljika samo su neke od metoda koje bi mogle poboljšati otpornost na vodu u svijetu koji se zagrijava, kaže studija, piše Tportal.
