Evo koje uslove moraju ispuniti radnici iz BiH da bi se mogli zaposliti u Njemačkoj

/

Njemačka vlada priprema reformu useljeničkog zakona i želi da ubrza useljavanje kvalifikovane radne snage.

Pravilo o Zapadnom Balkanu, već više od sedam godina uspješno reguliše useljavanje iz tog dijela Evrope.

Pravilo o useljavanju za šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija) uvedeno je početkom 2016. godine.

Potrebna garancija

Između ostalog i zbog toga da se spriječi praksa po kojoj žitelji tih zemalja pokušavaju da preko sistema za azil dođu do radne dozvole u Njemačkoj, prenosi DW.

Ono se pokazalo kao pun pogodak. Zainteresovanima je potrebna garancija poslodavca u Njemačkoj.

Preduslov je i da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za dobijanje radne vize nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnosioci zahtjeva za azilom.

Do sada je bilo predviđeno da se na osnovu tog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku.

Sada bi, prema željama dijelova njemačke vlade, ta brojka trebalo da se poveća na 50.000. Pravilo se do sada ograničavalo na godinu, tako da ono ističe krajem ove godine.

U Bundestagu se danas prvi put treba raspravljati o prijedlogu novog zakona o useljavanju koji bi bolje regulisao priliv radne snage.

Pravilo o Zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona, već je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.

Danas o uredbi

Prema informacijama DW, Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo da donese odredbu po kojoj se pravilo o Zapadnom Balkanu produžava za godinu, a kontingent sa sadašnjih 25.000 povećava na 50.000 godišnje.

Međutim, sada se unutar vlade pojavio otpor tom pravilu koje bi se sprovodilo mimo novog zakona.

“Naš cilj bi trebalo da bude da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike, da pravila poput ovog o Zapadnom Balkanu postanu suvišna“, kaže za agenciju dpa političarka stranke Zeleni zadužena za unutrašnju politiku Misbah Kan.

Njen otpor je, međutim, prije svega uperen protiv ideje nekih dijelova vlade da se po uzoru na pravilo za Zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje van Evropske unije.

Tu se prije svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.

Za proširenje odredbe i na druge zemlje posebno se zalaže vladajuća Liberalno-demokratska stranka (FDP).

Predstavnik te stranke za Zapadni Balkan Tomas Haker u izjavi za DW pohvalio je pravilo za Zapadni Balkan kao „uspješnu priču”.

Potvrda u praksi

„Regulativa za Zapadni Balkan uvedena 2016. potvrdila se u praksi. Ona omogućava osjetno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalifikovanih radnika u Njemačkoj obučenim i motivisanim stručnjacima sa Zapadnog Balkana“, rekao je Haker.

Ujedno je dodao da se nada kako će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem dugotrajnog čekanja na termine u ambasadama Njemačke u zemljama Zapadnog Balkana.

I on se, kao i drugi poslanici FDP, zalaže za ideju proširenja odredbe i na druge zemlje.

“U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za Zapadni Balkan i na druge zemlje, poput Moldavije, gdje se Njemačka takođe smatra atraktivnom zemljom za useljavanje“, rekao je poslanik liberala.

Njegov kolega iz stranke Zelenih, ujedno i povjerenik njihove poslaničke grupe za Zapadni Balkan, Boris Mijatović, također smatra da se pravilo o Zapadnom Balkanu „pozitivno potvrdilo“ u praksi.

Protiv proširenja

Ali on se, kao i njegova stranačka koleginica Kan, također usprotivio proširenju na ostale zemlje.

“Proširenje uredbe o Zapadnom Balkanu na druge zemlje nije konačan odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalifikovanom radnom snagom.

Mi se radije zalažemo za moderni imigracioni zakon koji nudi atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz čitavog svijeta“, rekao je Mijatović.

Poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) Josip Juratović, pratio je proces donošenja pravila o Zapadnom Balkanu od samog početka. Ukazuje da je to pravilo doprinijelo rješavanju problema s nekontrolisanom migracijom podnosilaca zahtjeva za azilom koji je prethodio donošenju te odluke.

„Ovo pravilo uklonilo je birokratske prepreke i reijšilo problem podnosilaca zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo uvođenje viza građanima Srbije“, rekao je Juratović.

On je zaključio da se pravilo o Zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produžavanje “dobra odluka“, prenosi Raport. 

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Zbunjujuća statistika: U BiH sve manje građana, a sve više birača?

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni...

Komisija za borbu protiv korupcije zakazala javna saslušanja, zašto je pod lupom Institut za mjeriteljstvo BiH

Komisija za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i...

Zakazana sjednica o pravilniku za utvrđivanje minimalca, evo šta očekuju poslodavci

Poslodavci su tražili da se na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog...

Oduzet arsenal oružja, detonatori i droga, muškarac završio iza rešetaka

Policija je uhapsila Ž.S. iz Ugljevika kojem je određen...