Krize koje su zadesile čitav svijet, kao što su pandemija virusa korona i visoka inflacija zbog rata u Ukrajini, uticale su na smanjenje prometa industrijske proizvodnje u BiH, poručuju sagovornici “Nezavisnih”.
Kako je objavila Agencija za statistiku BiH, promet industrijske proizvodnje je za godinu dana manji za skoro 10 odsto.
Kako je istakao Goran Račić, direktor Područne privredne komore Banjaluka, za “Nezavisne novine”, pad prometa industrije bio je očekivan jer je 2020. godine cijelu planetu zadesila pandemija.
“Već 2021. godine, kada je krenuo blagi oporavak i na neki način cijelo čovječanstvo naučilo da živi sa pandemijom, 2022. godine dolazi do velike krize koja je prouzrokovana ratom u Ukrajini. Sve je to uticalo na inflaciju i poremećene lance snabdijevanja, brojne poremećaje na spoljnotrgovinskom poslovanju i to se odrazilo i na našu ekonomiju. Mi smo 2021. godine imali dvocifrenu stopu rasta industrijske proizvodnje, dok bi prošle godine ta stopa bila 2,1 odsto, ali je inflacija bila preko 14 odsto”, objašnjava Račić.
Ističe da ove poteškoće koje su nastale globalnim poremećajima nisu nastale kao rezultat domaćih loših odluka ili ekonomije, nego su ti problemi uvezeni.
“S obzirom na to da smo tržište koje 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene obavlja sa EU ili 20 odsto sa zemljama regiona, to je bilo nešto što je očekivano”, naveo je Račić.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je ove godine stagnacija industrijske proizvodnje, dok su ranije svi podaci išli prema gore.
“Pad od 10 odsto mi je malo neobičan jer nisam očekivao da će biti toliki. Moguće je da je do inflacije, koja je bila veoma visoka tokom prošle godine, ali evo vidimo da je sada stala pa se nadamo da će uskoro biti bolji podaci”, kazao je Smailbegović.
Poručuje da je ključni problem stagnacija broja zaposlenih, jer nema radne snage.
“Ekonomija će zbog ovoga krenuti nizbrdo i to je najopasnija stvar koja nam se može desiti. U Federaciji više od pola godine stagnira broj zaposlenih. Ako se ne riješi pitanje radnika i liberalizacije tržišta rada, uvoza strane radne snage, počeće se smanjivati broj radnika i smanjivaće se cjelokupna ekonomija, te tako i promet industrijske proizvodnje”, naglasio je Smailbegović.
Podsjećamo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan desezonirani promet industrije u Bosni i Hercegovini u martu 2023. u poređenju sa februarom 2023. ostvario je pad od 0,9%.
“Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilježen je pad za 0,9% i na stranom tržištu zabilježen je pad od 0,9%. U martu 2023. u poređenju sa martom 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u Bosni i Hercegovini bilježi pad za 9,6%. Ako uporedimo tržišta, u istom periodu na domaćem tržištu zabilježen je pad za 7,7% i na stranom tržištu pad za 11,0%”, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH. I podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je promet industrije u godinu dana manji.
“Ukupni desezonirani promet industrije u Republici Srpskoj u martu 2023. godine, u poređenju sa februarom 2023. godine, manji je za 0,8%. Ako uporedimo promet na domaćem i inostranom tržištu u istom periodu, na inostranom tržištu zabilježen je pad od 0,1% i na domaćem tržištu pad od 1,7%”, piše u podacima.
Dodaju da u martu 2023. godine, u poređenju sa martom 2022. godine, ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije u Republici Srpskoj bilježi pad od 4,9%.
“Ako uporedimo promet na domaćem i inostranom tržištu u istom periodu, na domaćem tržištu zabilježen je pad od 1,2% i na inostranom tržištu pad od 7,8%”, navodi se u ovim podacima.
Izvor: nezavisne.com
