Tužilaštva u BiH i kriminal na tenderima: Od 11 predmeta riješili samo “Respiratore”?!

/

Iako je u javnosti dobro poznata činjenica da se najviše novca „obrne“ na tenderima, a shodno tome i otuđi, za tužilaštva u BiH, čini se, kriminala nema u javnim nabavkama. Najbolja potvrda ove konstatacije dolazi iz same Agencije za javne nabavke BiH.

Prema najnovijim informacijama do kojih je došao Fokus, ova agencija je u periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2022. godine nadležnim tužilaštvima podnijela ukupno 11 prijava u slučajevima u kojima su postojale indicije da povrede Zakona o javnim nabavkama sadrže elemente krivičnog djela.

Predmeti koje je ona dostavila nadležnim tužilaštvima u spomenutom periodu na procesuiranje uglavnom su u vezi s pandemijom COVID-19, odnosno u vezi s nabavkom medicinske opreme i lijekova, i to u slučajevima kada je riječ o nabavkama velike vrijednosti.

15 godina zatvora

Međutim, od 11 dostavljenih predmeta u periodu 2020-2022. godina, samo u  jednom slučaju došlo je do procesuiranja i predmetni postupak se još uvijek vodi pred Sudom BiH.

Faksimil dijela izvještaja Agencije za javne nabavke BiH 8Foto: Fokus)

Riječ je o famoznom predmetu „Respiratori“ koji je na sudu okončan prvostepenim presudama protiv bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, zatim suspendovanog direktora Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudina Solaka, kao i Fikreta Hodžića, vlasnika „F.H. Srebrena malina“. Ukupno su dobili 15 godina zatvora. Međutim, konačnu riječ u žalbenom postupku treba dati Apelaciono odjeljenje Suda BiH.

– U svim slučajevima bila je riječ o ugovorima velike vrijednosti, a koji su zaključeni nakon netransparentnog postupka javne nabavke. U jednom od slučajeva koji je dostavljen tužilaštvu riječ je o nabavci robe široke potrošnje koju ugovorni organ kontinuirano nabavlja već godinama i za svoje postupanje bio je prekršajno kažnjen, ali je nastavio istu praksu zaključivanja ugovora velike vrijednosti za isti predmet nabavke – naveli su iz Agencije za javne nabavke BiH.

Također, Agencija je krivične prijave podnosila i u slučajevima „nepredviđenih i dodatnih radova“, a riječ je o slučajevima u kojim ugovorni organi nisu dokazali da se radi o nepredviđenim ili dodatnim radovima (npr. farbanje zidova ili dužina krovne konstrukcije koja se nije mogla dovesti do mjesta izvođenja radova zbog konfiguracije ulice koja tu postoji već decenijama i sl), piše Fokus.

U kojoj mjeri su tužilaštva zainteresirana da procesuiraju kriminal u javnim nabavkama kada je riječ o preostalih 10 predmeta, govori i činjenica da Agencija uopće nije dobila povratnu informaciju za šest prijava, a u četiri slučaja donesena je naredba o neprovođenju istrage zbog nepostojanja elemenata krivičnog djela.

– U obrazloženjima dostavljenih naredbi nadležna tužilaštva su za opisane radnje zauzela stav da bi se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, te u jednom predmetu o krivičnom djelu nesavjestan rad u službi. U jednom od slučajeva u naredbi o obustavi istrage navedeno je da se eventualno radi o prekršaju, iako je u momentu zaprimanja naredbe o obustavi istrage nastupila apsolutna zastara za prekršajno gonjenje – navode iz Agencije za javne nabavke BiH.

Slučaj od 25 miliona KM

Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH kaže za Fokus kako je Agencija za javne nabavke mehanizme trebala više koristiti iako razumije s kakvim se nedostatkom kapaciteta ova institucija suočava kada je u pitanju praćenje tako velikog broja postupaka.

– Međutim, ni to nije garancija da će tužilaštva postupati po tim prijavama, što najbolje pokazuje ova statistika gdje je samo jedna prijava dobila epilog. Čak je u tom slučaju reakcija tužilaštva uslijedila, koliko smo iz medija vidjeli, i prije nego što je Agencija za javne nabavke podnijela prijavu. Mi smo i slučajeve koje smo otkrivali često prijavljivali prije Agenciji nego tužilaštvu. Smatrali smo da će tužioci imati drugačiji odnos prema prijavama koje dolaze iz nadležnih institucija jer smo znali i po 10 godina čekati na neku tužilačku odluku, ali vidimo da se tužioci ni prema prijavama nadležnih ne odnose drugačije – ističe Traljić.

Srđan Traljić: Krivične prijave završavaju u ladicama (Foto:Fena)

On navodi da tužilaštva rijetko procesuiraju slučajeve korupcije u javnim nabavkama, čak i onda kada su zloupotrebe velike, a pravdaju se nepostojanjem posebnog krivičnog djela i sl.

– Onda često vidimo u optužnicama koje su podizane samo zarad nekih političkih obračuna da se čak i one najmanje nepravilnosti u javnim nabavkama, kakvih imamo veoma mnogo i koje su nažalost postale normalna pojava, mogu smatrati ozbiljnim krivičnim djelima. Dakle, sve je stvar postojanja volje da se procesuiraju slučajevi korupcije – naglašava Traljić.

Potcrtava da je TIBiH ukazivao na ove pojave tokom pandemije, kada su institucije vanredno stanje koristile da zaobiđu procedure.

Tako su, navodi, podnosili krivične prijave zbog afere korona nabavki u Institutu za javno zdravstvo RS-a gdje je suđenje u toku.

– Ostalim slučajevima, nažalost, niko se nije bavio. Mi smo na to ukazivali. Gotovo ista stvar koja je kod nabavke respiratora urađena u FBiH urađena je i u Republici Srpskoj. Više od 26 miliona KM potrošio je Fond zdravstvenog osiguranja RS-a za nabavku medicinske opreme tokom korone i sve je to izuzeto od primjene Zakona o javnim nabavkama. Podsjećamo da je stav Agencije za javne nabavke BiH da se ovakve nabavke nisu smjele izuzimati od primjene Zakona, jer se izuzeće može primijeniti samo u slučaju krajnje hitnosti kada je potrebno reagirati u roku od nekoliko sati. Ista argumentacija korištena je i procesu protiv premijera FBiH. Ovim slučajem u RS-u niko se nije bavio. Čak se ova nabavka ne spominje ni u revizorskom izvještaju Fonda za tu godinu, gdje čak ni ova institucija nije dala svoj stav, odnosno obuhvatila ovu najznačajniju i najsporniju nabavku svojim uzorkom – istaknuo je Traljić.

Iz Agencije za javne nabavke zaključuju kako je evidentno da je u praksi u određenim postupcima prisutna pojava smanjenog broja ponuđača, zatim dostavljanja lažnih podataka, fiktivnih ponuda kako bi ponuđači međusobno fingirali natjecanje za dobijanje ugovora o javnim nabavkama, kao i dogovarali snižavanje cijena, čime druge ponuđače istiskuju iz postupka javne nabavke.

Grafika: Fokus

Povezani postovi

Banke u FBiH u 2023. godini ostvarile dobit od 520 miliona KM

Trinaest banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je...

Skoro deceniju u statističkom sistemu prazne rubrike: Vlast krije broj siromašnih u BiH

Dok se u utorak širom svijeta obilježavao Dan socijalne...

Predajte nelegalno oružje, spriječite tragediju: Evo kakve kazne prijete građanima koji ga posjeduju

Bez straha od sankcija za miran san: Predajte nelegalno...

Izvoz iz BiH u januaru manji za 16,6 posto, zabilježen rast uvoza

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u januaru ove godine...