Problem napuštenih pasa u BiH: Zakon funkcioniše tek kad neko strada

/

Problem napuštenih pasa ozbiljno je pitanje u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da državom luta na desetine hiljada napuštenih pasa od kojih mnogi žive u jako lošim uslovima. Stvari dodatno otežava jako loša infrastruktura, nedostatak finansija i podrške vlasti. Sve se svodi na entuzijazam i rad nevladinih organizacija koje brinu o tim jadnim životinjama.

Jedna od takvih je Fondacija Dogs Trust koja još od 2012. godine pruža značajnu praktičnu, finansijsku, tehničku i savjetodavnu pomoć u okviru dostupnih kapaciteta i resursa kako bi lokalne vlasti, koje su odgovorne i jedine mogu osigurati dosljedno provođenje zakona, riješile problem napuštenih pasa trajno – kroz humane, efikasne mjere, ali i humani i samoodrživi sistem za upravljanje populacijom pasa.

„U Bosni i Hercegovini je od 2009. godine na snazi progresivni i sa evropskim standardima usklađeni državni Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. Nadležno tijelo za provođenje Zakona je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, koje ovaj zadatak nalaže najvišem veterinarskom autoritetu u zemlji – Uredu za veterinarstvo BiH. Za provođenje mjera Zakona na lokalnom nivou, nadležne su lokalne vlasti. Korijen problema napuštenih pasa, kako ga neko zove – pasa lutalica – u osnovi je neodgovornost ljudi, a što je omogućeno nedovoljnim ili na početku, nikakvim provođenjem pomenutog Zakona“, kaže Sanja Bianculli, službenica za odnose s javnošću Predstavništva Fondacije Dogs Trust.

Zakonom predviđene mjere

Dodaje i da Zakon predviđa mjere koje se lako mogu uvezati u human ii samoodrživi sistem za upravljanje populacijom pasa koji bi sigurno problem riješio trajno i tako da se više ne ponovi.

„Osnovne zakonske mjere ovog sistema su osnivanje higijenskih servisa – službe za humano hvatanje i prijevoz pasa, masovna sterilizacija pasa koji su već napušteni, te njihova vakcinacija, uspostavljanje humanih i zakonski usklađenih, tranzicijskih skloništa te državna baza podataka za životinje koja je uspostavljena tek prije četiri godine i zato nije sasvim popunjena“.

Bazu vodi državna Agencija za obilježavanje životinja koja ima sjedište u Banjoj Luci, a pod upravom je državnog Ureda za veterinarstvo. Kada je pas uveden u tu bazu, veterinarsko tijelo pomoću čitača može ga identificirati bilo gdje u i van Bosne i Hercegovine. Ovo je važno za kontrolu i sankcioniranje napuštanja, ali i pri pronalasku psa koji je pobjegao ili ga je neko ukrao.

„Jednostavno objašnjenje sistemskog i efikasnog rješenja problema najlakše je shvatiti ako razumijemo odakle psi dolaze na ulicu. Dva su glavna izvora pasa na ulici: nekontrolisana reprodukcija pasa koji su već napušteni i novo napuštanje. Logično, zatvaranje ova dva izvora predstavlja i njegovo rješavanje, a to za problem nekontrolisane reprodukcije znači masovnu sterilizaciju i vakcinaciju, označavanje pasa koji bivaju vraćeni nakon toga na svoje stanište, te udomljavanje“, pojašnjava Bianculli.

Osnažiti veterinarske inspekcije

Kada je u pitanju problem neodgovornih vlasnika koji napuštaju pse, Bianculli ističe da je tu ključno osnažiti veterinarske inspekcije kako bi imale dovoljne kapacitete u smislu ljudstva i materijalnih sredstva, sa ciljem da provode aktivan i sveobuhvatan nadzor nad svim vlasnicima pasa i da postupe prema Zakonu što uključuje sankcije koje su takođe propisane, ali i mogućnost oduzimanja psa ako se vlasnik o njemu ne brine adekvatno ili ako ga napusti, te se na bilo koji drugi način ponaša neodgovorno, uključujući i ako ne počisti iza svog psa ili ga pusti na ulici bez povoca.

„Iznimno bitna karika je podizanje svijesti i edukacija vlasnika pasa, te drugih publika kao što su djeca, roditelji i građani, kako bi se spriječila neodgovornost i nehumanost i time pomoglo dobrobiti i zajednice i pasa. Dogs Trust u Bosni i Hercegovini provodi još nekoliko važnih programa koje u potpunosti finansira, a koje se odnose na edukaciju vlasnika i obuku pasa, edukaciju djece za sigurnost sa psima, edukaciju i podizanje svijesti javnosti. Dodatno, Dogs Trust je uvijek spreman pružiti savjetodavnu i tehničku pomoć lokalnim vlastima i institucijama koje su jedine obavezne i jedine mogu osigurati da se Zakon provede dosljedno i potpuno i da se uveže u efikasni i humani sistem za upravljanje populacijom pasa“, ističe Bianculli.

Vlasti kažu da se mjere primjenjuje često i dosljedno

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donijelo je Pravilnik o držanju opasnih pasa koji se, prema riječima Inge Dujmović, više stručne saradnice pri Odjelu veterinarske inspekcije Ureda za veterinarstvo BiH, primjenjuje često i dosljedno.

„Prema saznanjima Ureda za veterinarstvo BiH najviše takvih slučajeva je u Kantonu Sarajevo i Istočnom Sarajevu. Najviše postupanja prema odredbama ovog Pravilnika bilo je u slučajevima ujeda pasa gdje su inspektori postupajući po prijavi izdali Rješenje o oduzimanju psa i prema propisu naložili daljnje mjere, prolazak kroz obuku i socijalizaciju pasa ili oduzimanje od vlasnika i smještaj u raspoloživo sklonište. U pojedinim slučajevima izdata su Rješenja o eutanaziji opasnih pasa u slučaju kad te pse više ne možete udomiti, a vlasnik ne želi ili nije u mogućnosti preuzeti obavezu obuke i socijalizacije kako je predviđeno Pravilnikom“.

Dodaje kako inspektori postupajući po drugim propisima oduzimaju pse kada utvrde da se drže u neadekvatnim uvjetima, da im nije pružena propisana veterinarska zaštita, kada utvrde da se psi drže i razmnožavaju suprotno utvrđenim pravilima prema kojima jedna ženka može imati samo jedno leglo godišnje (dakle, zbog hiperprodukcije „popularnih“ pasmina pasa).

Na pitanje da li su vlasnici koji napuste pse odgovorni, Dujmović odgovora da jesu, a suština odgovornosti se ogleda u čipovanju, vakcinisanju i registraciji.

„Vlasnik kao pojedinac odgovoran je za svog psa i za sigurnost zajednice u kojoj sa svojim psom obitava. Suština odgovornog vlasništva je zapravo mikročipiranje, vakcinacija protiv bjesnoće i registracija vlasnika u bazu podataka za kućne ljubimce Uprave za veterinarstvo BiH. Neodgovorni vlasnici svjesno propuštaju označavanje psa, čime izbjegavaju zakonsku obavezu, ali i svaku odgovornost za svoga psa“.

Šta je u nadležnosti lokalnih vlasti?

Što se tiče propisa o broju životinja koje je moguće držati u jednom domaćinstvu, načinu izvođenja na javne površine i slično, te odluke su u nadležnosti komunalnih službi. Pomenute odluke unutar gradskih, općinskih tj. urbanih sredina donosi lokalna zajednica svaka za svoje područje.

Međutim, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić smatra da se ne završava sve na lokalnoj zajednici i da nije samo lokalna zajednica ta koja je u okviru akcionog plana i odluke nadležna za postupanje.

„Mi smo u nekom ranijem periodu donijeli akcioni plan koji je podrazumijevao tačno određene korake kako se ponašati i postupati bilo da se radi o vlasničkim ili napuštenim psima. I jedni i drugi su tretirani kroz ovaj akcioni plan. Međutim, ako vlasnike novčano kažnjavate ili idete nekim represivnim mjerama, oni se tih pasa rješavaju i puštaju ih da lutaju ulicama. Tako dobivamo pse lutalice koji nisu sterilisani i lanac reprodukcije se nastavlja dalje”, pojašnjava Sedić.

Dodaje da se dešavalo kad nadležne lokalne službe najave da će ići sa sterilizacijom, kastracijom i čipovanjem, te kontrolom od vrata do vrata uz određene preporuke koje će vlasnici dobiti sa rokom od dvije sedmice da ih ispoštuju, suoče se s tim da velik broj ljudi na samu najavu toga pusti svoje pse na ulice.

„Problem nastaje zbog neodgovornosti pojedinaca koji ne mogu da shvate razmjere i posljedice takvog neodgovornog ponašanja. Ima prijedloga koji su išli u smjeru da se mijenja zakon na federalnom nivou, na kojem su i pravilnici. Pojavila se ideja uvođenja mehanizma, koji postoji u zapadnim zemljama, da se u slučaju ako se nakon izvjesnog vremenskog perioda ne uspije udomiti određeni pas, ide na eutanaziju”, kaže Sedić.

Prema njegovim riječima, „eutanazija nije najbolja opcija i prva pomisao kojom se treba voditi“, te je „potrebno iscrpiti sve dodatne mogućnosti prije toga“. Naglašava da su lokalnim zajednicama svezane ruke jer ne mogu poduzeti neke konkretne korake za rješavanje ovog problema, a podrška sa viših nivoa izostaje.

Izostaje podrška viših nivoa vlasti

Za razliku od gradonačelnika Bihaća, Inga Dujmović iz Ureda za veterinarstvo BiH ima drugačije mišljenje kada je u pitanju odgovornost lokalnih zajednica.

„Kada se psi nalaze na ulici u jednoj lokalnoj zajednici, to je isključiva odgovornost lokalne zajednice i ona mora riješiti taj problem. U Zakonu o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH u članu 8. jasno je definisana nadležnost, kao i u članu 28. Zakona o lokalnoj upravi entiteta Republika Srpska. Svaka jedinica lokalne samouprave prema članu 28. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja dužna je, u skladu sa procjenom stanja, napraviti sklonište za napuštene pse. Tu se može udružiti i više općina u kantonu i napraviti zajedničko sklonište, a može svaka općina posebno imati svoje sklonište“, pojašnjava Dujmović.

Sedić ističe kako podrška viših nivoa vlasti u što spada i ona kantonalna, godinama izostaje. Kanton ne pokazuje interes da se bavi ovom problematikom, ukazuje, te je s te strane teško govoriti o udruživanju i pravljenju jednog zajedničkog skloništa na kantonalnom nivou za sve lokalne zajednice.

„Do sada niko nije izrazio bilo kakav interes da se bavi ovom problematikom na višim nivoima i njeno rješavanje se uglavnom svodi na lokalne zajednice, koje su u tome prepuštene same sebi. Postoji velik broj lokalnih zajednica koje imaju mnogo veće probleme sa napuštenim psima nego što to mi imamo, a i mi evidentno imamo određenih problema, posebno u nekim momentima kada je velika koncentracija pasa na jednom mjestu. Ljudi su s pravom zabrinuti i imaju fobiju od tolikog broja pasa na jednom mjestu”.

Pohvalna je činjenica da su mnoge općine i gradovi napravili skloništa za napuštene pse, međutim činjenica je da općine koje bilježe veliku brojnost populacije napuštenih pasa nemaju izgrađeno sklonište.

„Nisu napravili prostor gdje će ih smjestiti, gdje će ih obraditi – sterilisati ili kastrirati – da bi se prekinulo daljnje razmnožavanje, veterinarski obraditi i napraviti plan i strategiju na osnovu koje će raditi. Dakle, jedinica lokalne samouprave treba predvidjeti sredstva u budžetu za gore navedene usluge, raditi u saradnji sa veterinarskom stanicom na svome području na podizanju svijesti i obavezi označavanja i vakcinisanja pasa ukoliko želi postići efikasno upravljanje populacijom i daljnje sprječavanje napuštanja vlasničkih pasa“, podsjeća Dujmović.

Na pitanje kako natjerati lokalne zajednice da rade posao za koje su odgovorne u okviru svojih nadležnosti, Dujmović odgovara da je taj mehanizam u rukama građana.

„Građani treba da problem napuštenih pasa uspostave kao glavni problem sa aspekta sigurnosti jer to u konačnici i jeste tako. To je jedini način da se riješi jer mi ne možemo kazniti općinu, ali je mogu kazniti građani“, piše Al Jazeera. 

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818


Povezani postovi

Američka ambasada u BiH: Za krizu je kriv prije svih Dodik, a ne međunarodna zajednica

Američka ambasada u Sarajevu reagovala je na aktuelnu političku...

Pozitivni podaci: Žene prednjače na doktorskim studijima

Prema statističkim podacima, u Republici Srpskoj doktorske studije upisuje...

BiH za deceniju ostala bez skoro 50.000 srednjoškolaca

Da su školske klupe i učionice u srednjim školama...

IDDEEA od Vijeća ministara traži skoro tri miliona KM za provođenje fer izbora

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA)...