Električna vozila godinama su smatrana ekonomičnijom verzijom transporta za kupce u odnosu na uobičajene automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, popularne “dizelaše” i “benzince”.
Iako s primjetnom početnom cijenom, električni automobili su početnu investiciju “balansirali” često besplatnim “gorivom”, gdje su brojne zemlje nudile besplatne punionice na cestama i parkinzima kako bi potencijalne kupce privoljeli da se odluče za vozila koja su reklamirana kao spas za okoliš.
Čak je i ta viša početna cijena električnih vozila (EV) uveliko bila kompenzirana raznim subvencijama i poticajima, koji su cjenovnu razliku činili manjom, a kupce je bilo lakše privoljeti da se odluče da pređu na automobile na baterije.
Međutim, rastom cijena energenata isplativost električnih vozila sve je manja. Oni koji svoje četvorotočkaše pune u svom domu primorani su izdvajati primjetno više novca zbog rasta cijena električne energije, dok su istovremeno brojne besplatne javne punionice počele naplaćivati usluge punjenja baterija. Čak su i velike prodavnice, koje su kupcima omogućavale da besplatno pune vozila dok obavljaju shopping u njihovim objektima, počeli u velikom broju slučajeva naplaćivati utrošenu energiju.
Kako piše Al Jazeera posljedice rasta cijena električne energije su vidljive u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je Petrol na svojim punionicama poskupio cijene punjenja, dok je isto uradila Hrvatska elektroprivreda na svojim ELEN punionicama.
Ukidanje poticaja
Dodatni udarac za isplativost električnih vozila predstavila je odluka niza zemalja da smanje ili u potpunosti ukinu subvencije i poticaje za kupovinu ove vrste vozila, što stavlja ogroman upitnik u svaku diskusiju o budućnosti EV transporta.
Potencijalni kupci iz regije već su bili izloženi izazovima kada bi razmišljali o kupovini električnih automobila, jer zbog niže platežne moći u odnosu na Zapadnu Evropu visoke cijene EV-a djeluju još višim. Nedostatak šire mreže punionica samo je problem dodatno zakomplicirao.
Sarajlija Mirnes Suljić govori da je duže vrijeme zainteresiran za kupovinu električnog vozila. Ideja da ne zagađuje zrak i ne pravi buku dok vozi zvuči mu odlično, ali ta želja do daljnjeg će ostati neispunjena.
“Već ranije su me odbijale visoka cijena ovakvih vozila, bar u odnosu na klasične automobile, ali i ograničena mogućnost punjena. Kako živim u zgradi, na četvrtom spratu, punjenje kod kuće je gotovo neizvedivo – pogotovo noću, kada je struja jeftinija. Uz rast cijene struje, čini mi se da sam sve dalje i dalje od kupovine električnog automobila. Koliko god to želio, nisam siguran koliko bi mi se dugoročno to isplatilo”.
Šarm električnih vozila
Upozorenje na posljedice rasta električne energije na prodaju električnih automobila već su iznijeli automobilski stručnjaci u Njemačkoj.
Rast cijena električne energije, kao i cijena i dostupnosti sirovina, hronična nestašica dijelova i sveprisutno smanjenje raspoloživog dohotka građana uslijed rastuće inflacije imaju značajan utjecaj na proizvodnju i prodaju automobila. Ako se takvi trendove nastave, upozoravaju stručnjaci, postoji mogućnost da će doći do promjene stavova investitora, koji neće imati poticaja za izgradnju postrojenja za punjenje, što će električne automobile učiniti manje privlačnima jer će biti nepraktičniji za vožnju.
Prema riječima Stefana Bratzela, stručnjaka za ekonomiju automobilske industrije, rast cijena električne energije uz sve češće naplaćivanje punjenja na cestama i u raznim objektima, gdje je do sada ono bilo besplatno, dovodi u pitanje budućnost električnih automobila.
“Eksplozija cijena električne energije mogla bi se pretvoriti u akutnu opasnost za tranziciju transporta i vozila i moramo biti oprezni s tim”, rekao je Bratzel njemačkim medijima. “Ako električni automobili postanu skuplji za korištenje, porast električne mobilnosti je u opasnosti od kolapsa, jer rijetko ko će kupiti električni automobil”.
Bratzel, koji je također osnivač Centra za automobilski menadžment (CAM), baš kao i drugi zagovornici električnih automobila pozivaju njemačku vladu da osigura da cijena električne energije ostane ispod cijene benzina, za koju kažu da je ključna za budućnost električnih automobila.
Helena Wisbert, direktorica Centra za automobilska istraživanja sa sjedištem u Duisburgu, podržala je njegovu tvrdnju kada je za ekonomski dnevnik Handelsblatt kazala da “električni automobili gube svoj šarm”.
Stvarni trošak
Dodatni izazov za budućnost prodaje električnih automobila predstavlja i postepeno ukidanje poticaja za njihovu kupovinu s kojima veliki broj ljudi ima problem.
Jedan od njih je Ivan “IGloo” Gluhak, glavni urednik portala Automobili i ovisnik o automobilima, kako za sebe kaže, “od treće godine života”. Napominje da su proizvođači električnih automobila prodavali svoja vozila po punoj cijeni, a da su države subvencionirale raznim poticajima tu kupovinu, a sve je to završilo preko leđa svih onih koji EV ne voze.
“Svi vozači drugih automobila su kroz razne poreze i namete platili te poticaje, od čega su izuzetno dobro profitirali vlasnici električnih automobila. Za benzince i dizelaše, čak ni za automobile na plin, koji su izuzetno ekološki prihvatljivi, nije bilo subvencija. Čak su se morali plaćati dodatni doprinosi za vozila na plin. A niko nije pitao građane, održao referendum, da pita želimo li plaćati nekome da se subvencionira to vozilo”.
Isto tako, smatra, građani su u osnovi i plaćali punjenja na besplatnim punionicama, jer ipak račun nekom mora doći.
“Da nema poticaja, vjerujem da bi se u regiji prodavalo barem 50 posto manje električnih vozila nego što se prodaje”, kazao je Gluhak.
Po njegovim riječima, to govori kakva bi budućnost EV-a mogla biti kada se ukinu svi poticaji za takve automobile u regiji.
Ekološka osviještenost
Ono što je sigurno jeste da će električni automobili u narednim godinama i dalje biti prisutni. Prije svega, smatra Gluhak, radi se o trendu iza kojeg stoji velika kampanja, kako bi se prodavalo što više električnih vozila, a uz poruku da se spašava Zemlja. Samo spašavanje okoliša električnim automobilima, ističe, dosta je upitno, s obzirom da su istraživanja pokazala da EV nose velike troškove i zagađenja prilikom iskopavanja ruda, transporta, proizvodnje i odlaganja iskorištenih baterija, ali i velikih zagađenja vezanih za proizvodnju same električne energije.
“Kako sad stvari stoje, struja nije ekološki dobro rješenje i neće biti u narednim decenijama, dok god se ne riješi problem baterija kakve sada koristimo. Dok ne nađemo efikasnije, čistije baterije, nema smisla pričati o ekološkom rješenju koristeći ovakva vozila”.
Za opstanak električnih vozila, bez obzira na rast cijena, utjecat će i činjenica da nema alternative za napajanje, smatra Gluhak.
“Primjera radi, automobil na benzin možete prilagoditi da ide na plin, koji je jeftiniji. Električni automobil nema alternative, njemu treba struja i baterija. Osoba koja je kupila električni automobil i za njega izdvojila 20-30-40-50 tisuća eura, prisiljena je ostati na električnom sistemu, jer nema alternative”.
Dodatno, brojne zemlje uvode odluke o zabranama vozila s motorima na unutrašnje sagorijevanje, koje bi prije ili kasnije trebale stupiti na snagu, što će ići u prilog prodaji električnih vozila.
“Teško je očekivati da će političari koji su se godinama zalagali za zabranu benzinaca i dizelaša promijene odluku i ukinu najavljene zabrane, tako da će se, sviđalo se to nekome ili ne, električni automobili sve više prodavati”, zaključuje Gluhak.
