Ljeto na sjevernoj hemisferi za sada donosi scene poput onih iz filmova apokalipse: ekstremne vrućine, poplave i požari. Međutim, naučnici upozoravaju da ovo može biti samo najava nepredvidivog haosa koji će nastupiti ako svijet nastavi sa zagađenjem, koje izaziva zagrijavanje planete.
Prošlo je tek nešto više od polovice jula, a već je oboreno niz ekstremnih vremenskih rekorda.
Dugotrajni, neumoljivi toplinski val spržio je velike dijelove juga i jugozapada Sjedinjenih Država. Temperature u Phoenixu dosegnule su najmanje 43,3 stepena u rekordnih 19 uzastopnih dana, a hitna služba preplavljena je slučajevima povezanim s vrućinom, prenosi CNN u novoj analizi situacije s ekstremnim vremenskim uslovima.
Južna Europa prolazi kroz jedan od najekstremnijih toplinskih valova dosad, sa šumskim požarima koji bjesne u Grčkoj, Španiji i Švicarskoj. U Aziji su temperature porasle iznad 50 stepeni u Kini, dok dijelovi Južne Koreje, Japana i sjeverne Indije doživljavaju smrtonosne poplave.
U izjavi od utorka, Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije, nazvao je ovu nemilosrdnu kaskadu ekstremnih vremenskih prilika “novom normalom”.
Ali neki naučnici zasad zaziru od tog okvira.
“Kad to čujem, malo poludim jer to zapravo nije nova normala”, rekla je Hannah Cloke, klimatska naučnica i profesorica na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji. “Dok ne prestanemo ispumpavati stakleničke plinove u atmosferu, nemamo pojma kako izgleda budućnost”.
Ona je jedna od mnogih eksperata koji upozoravaju da je ovo ljeto, iako je jako loše, tek početak. Sve dok globalna temperatura nastavlja rasti, rekli su, svijet bi se trebao pripremiti za eskalaciju.
Michael E. Mann, klimatski ekspert i istaknuti profesor na Univerzitetu Pennsylvania, radije opisuje vrijeme koje vidimo kao “novo abnormalno”.
Novo normalno “pogrešno prenosi ideju da smo jednostavno stigli u neko novo klimatsko stanje i da se jednostavno moramo tome prilagoditi”, rekao je za CNN.
“Ali mnogo je gore od toga. Utjecaji postaju sve gori i gori kako se izgaranje fosilnih goriva i zagrijavanje nastavljaju. To je promjenjiva baza sve razornijih utjecaja sve dok se Zemlja nastavlja zagrijavati”, dodaje.
Za naučnike poput Manna i Clokea, ovogodišnji ekstremni vremenski uslovi uglavnom nisu bili iznenađujući. Očekivalo se da će razvoj El Niña, prirodnog fenomena koji ima utjecaj na globalno zagrijavanje, koji se naslanja na dugotrajno globalno zatopljenje izazvan ljudskim djelovanjem, imati veliki uticaj.
Ali regionalno, bilo je “nekih nevjerovatnih anomalija”, rekao je Mann, koji je ukazao na rekordno niske razine zimskog morskog leda na Antarktici i vrućinu “izvan grafikona” u sjevernom Atlantiku. “Oni su podsjetnik da ne samo da možemo očekivati da ćemo vidjeti oborene, već i srušene rekorde ako nastavimo sagorijevati fosilna goriva”.
Kako se klimatska kriza ubrzava, pozornica je spremna za nova iznenađenja.
“Ekstremni vremenski uvjeti i dalje će postajati sve intenzivniji i naši vremenski obrasci mogli bi se promijeniti na načine koje još ne možemo predvidjeti”, rekao je Peter Stott, naučni saradnik u UK Met Officeu.
U nekim slučajevima vrućina, požari i poplave već premašuju ono što su klimatski modeli predvidjeli, rekao je Mann. Djelomično je to zbog promjena u mlaznoj struji, rekao je.
Mlaznu struju pokreće razlika u temperaturi između polova i ekvatora. Kako se Arktik brzo zagrijava, razlika u temperaturi se smanjuje, a mlazna struja usporava i slabi. To može značiti da se meteorološki sistemi mogu blokirati na dulje vrijeme.
“Ista regija se prži iz dana u dan ili pada kiša iz dana u dan – upravo takvo ponašanje vidimo ovog ljeta”, rekao je Mann.
Zemlje će se teško prilagoditi ovim novim ekstremima, rekla je Vikki Thompson, klimatska naučnica na Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu. “Vidjet ćemo kombinacije događaja koji bi mogli dovesti do neočekivanih učinaka. Ekstremne vrućine mogle bi brzo biti praćene obilnim oborinama koje bi utjecale na društvo, poljoprivredu i ekosisteme na neuobičajene načine”, rekla je za CNN.
Zemlje se obično pripremaju za najgore što su doživjele, ali s klimatskim ekstremima koji obaraju trenutne rekorde, “moramo biti spremni na situacije koje bi se trenutno mogle činiti nemogućima”, rekao je Thompson.
Iako je svijet već zarobljen u nekim utjecajima globalnog zatopljenja, zbog globalnog neuspjeha u smanjenju onečišćenja koje zagrijava planet, naučnici su jasni da još uvijek ima vremena da se izbjegnu najgore posljedice.
Najnovija naučna dostignuća pokazuju da bi porast globalne temperature prestao gotovo odmah nakon što prestanemo sagorijevati fosilna goriva, rekao je Mann.
A ovo je ljeto još više dokaza da će se računati svaki djelić stepena za koji svijet može ograničiti globalno zagrijavanje, rekao je Cloke za CNN. Planet je za oko 1,2 stepena topliji nego što je bio prije industrijske revolucije – još uvijek manje od 1,5 stepeni za koje naučnici upozoravaju da bi planet trebao ostati ispod. Ali čak i sada, posljedice su smrtonosne i dalekosežne.
“To je stvarno zastrašujuće”, rekla je. “Ali što više akcije poduzmemo, što prije to poduzmemo, to će nam budućnost biti bolja”.
