Iako je nova koalicija na nivou BiH od strane međunarodne zajednice bila pozdravljena kao reformska, suštinskih reformskih koraka nije bilo. Sve neispunjene obaveze, zbog kojih su “packe” dobijale prethodne vlasti, ne ispunjavaju ni nove vlasti.
Jedino u čemu su se nove vlasti pokazale kao efikasne je usvajanje nedemokratskih zakona koji ograničavaju mogućnost javnosti da participira u demokratskim procesima poput novog zakona o slobodnom pristupu informacijama na nivou BiH.
Manje-više sve kritike koje je EU iznijela u prošlom izvještaju o napretku i dalje su ostale neispunjene. Primjera radi, izvještaji o napretku iz godine u godinu puni su rečenica da Parlamentarna skupština BiH i Savjet ministara BiH nisu usvojili čitav niz važnih zakona.
U prošlom izvještaju, koji se odnosio na 2022. godinu, navedeno je više od 30 konkretnih obaveza koje državne institucije nisu ispunile, a za one koje su ispunjene u entitetima kaže se da nisu usklađene s propisima na nivou države.
“Nedostatak zakonodavne inicijative iz Savjeta ministara BiH rezultirao je vrlo slabim legislativnim radom uprkos značajnom kašnjenju. Parlament je usvojio samo Zakon o carinskim prekršajima u maju 2022. po hitnoj proceduri i Zakon o zaštiti prava o suđenju u razumnom trajanju na Sudu BiH, kao i amandmane na Zakon o javnim nabavkama”, istakli su oni.
Prošle godine parlament nije usvojio paket integriteta za izborni proces, nije implementirao odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, odbio je paket integriteta za Visoki sudski i tužilački savjet BiH, kao i zakon o sukobu interesa.
Ivana Korajlić, direktorica Kancelarije “Transparencyja” u BiH, kaže za “Nezavisne novine” da je njena organizacija nedavno objavila izvještaj o provođenju pojedinačnih prioriteta EU i specifičnim zakonima koji su vezani za tu oblast.
“Zapravo po svim koracima koje smo vidjeli u zadnjih nekoliko mjeseci i od strane Vijeća ministara BiH i od strane Parlamentarne skušptine ne vidimo nikakvu razliku u provođenju ključnih reformi koje se tiču pravosuđa, borbe protiv korupcije i slično”, kaže ona.
Primjera radi, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH, kako kaže, skinuti su s dnevnog reda zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima, koji su pripremljeni još i ranije i koji su prošli javne konsultacije i sve korake u proceduri.
“Koliko mi je poznato, još uvijek u prvom čitanju nisu usvojili ni zakon o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a ovamo se s druge strane predlažu zakoni koji su lošiji od dosadašnjih poput zakona o pristupu informacijama”, kaže ona.
Dalje, kako ističe, razvodnjavaju se i odredbe iz Zakona o VSTS koje su koliko-toliko bile adekvatne, čime i one gube smisao.
“Sve je to manje-više samo priča o tome da će nova vlast nešto više da radi, a po svim koracima vidimo da različita uslovljavanja unutar koalicije dovode do toga da ti stranački i međustranački interesi imaju prednost u odnosu na sprovođenje reformi”, kaže ona.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne novine” kaže da i nove vlasti pokazuju veliki raskorak između riječi i djela kada je riječ o reformskom putu EU.
“Dio političke elite ispoljava otvoreno evroskepticizam, dok drugi dio nudi lažni optimizam. Pri tome niti jedni niti drugi ne rade reforme, to je zahtjevno, traži veliki angažman, a ne demagogiju i floskule”, kaže ona.
Kako ističe, često i evropski zvaničnici šalju protivječne i zbunjujuće poruke.
“Oni često odustanu od zahtjeva na kojima smo godinama polomili zube da im u tom određenom geopolitičkom trenutku postaju nebitni. Novi saziv je reformski koliko i svi prethodni. Dakle, sve je to traljavo jer prioritet ovdašnjim vođama nije uređena pravna država, već izobilje, prečice, kršenje zakona i država po mjeri političkih partija”, zaključila je Topićeva.
Izvor: nezavisne.com