Milioni donacija su uloženi za unapređenje rada pravosuđa u BiH. Veći dio onih koji čine pravosudnu zajednicu reći će da su se ta ulaganja isplatila. Onaj manji dio slaže se sa percepcijom javnosti da stanje u pravosuđu nikada nije bilo gore.
EU je u izgradnju savremenog i efikasnog pravosuđa u BiH uložila mnogo više od 15 miliona eura. Samo u toku prošle i ove godine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, kao krovna pravosudna organizacija, za finansiranje pet projekata namijenjenih reformi pravosuđa i usmjerenih na jačanje kapaciteta pravosuđa, dobilo je ukupno 22.829.777 KM donacija, piše Žurnal.
-Pojedinačno, od Švicarske za jačanje uloge tužilaca u sistemu krivičnog pravosuđa 3.950.623 KM.
-Od Švedske za unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH 3.455.000 KM.
-Od EU su dobili dvije donacije za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina (891.819 KM i 272.521 KM), te za podršku reformi pravosuđa 11.343.814 KM.
-Od Norveške za jačanje kapaciteta pravosuđa 2.916.000 KM.
Vijeće je realiziralo i niz aktivnosti usmjerenih na dodatne edukacije sudija i tužilaca, kao i na unapređenje vještina neophodnih za efikasan i kvalitetan rad.
Radionice, okrugli stolovi, edukacije…
Ove aktivnosti dijelom su se odnosile i na organizaciju radionica, okruglih stolova i edukacija koji su za cilj imali dodatno jačanje vještina sudija i tužilaca, ali i prikupljanje relevantnih informacija na osnovu čega Vijeće, navode, dalje donosi relevantne odluke koje se odnose na ovu oblast.
„Okrugli stolovi i radionice koji su organizovani u navedenom periodu nisu imali za cilj direktnu edukaciju sudija i tužilaca već prikupljanje relevantnih informacija o oblastima u kojim su potrebna dodatna unapređenja, kako kvaliteta rada sudija i tužilaca, tako i pravosudnih institucija, a na temelju čega Vijeće dalje donosi relevantne odluke”, navode iz VSTV-a. Dodali su da je tematika događaja najvećim dijelom bila usmjerena na programe mentorstva, unapređenje trenutnih komunikacijskih praksi, unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosudnim institucijama i položaja ranjivih grupa u dodiru sa pravosuđem kao i jačanje vještina sudija i tužilaca neophodnih za svakodnevni efikasan i kvalitetan rad.
Međutim, pitanje je da li sve ove edukacije imaju efekta, odnosno u kojoj mjeri utiču na podizanje kvalitete rada sudija i tužitelja, ali na njega, nažalost, iz VSTV-a odgovor nismo dobili.
Ipak, podsjetimo da je Tužilaštvo BiH godinama na udaru kritika, domaćih i stranih pravnih eksperata, zbog lošeg rada na predmetima korupcije i ratnih zločina.
Spor rad Tužilaštva BiH
Predstavnici žrtava godinama upozoravaju na spor rad Tužilaštva BiH na više od 300 predmeta “A” kategorije koji bi trebali biti prioritet. Predmeti ratnih zločina neće biti okončani ni do kraja ove godine, a kako je to predviđeno Revidiranom strategijom za njihovo rješavanje.
Prisjetimo se i donacije od prije četiri godine kada je EU uložila 2,2 miliona eura za podršku borbi protiv korupcije, ali je i pored toga treći izvještaj Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju bio poražavajući za bh. pravosuđe.
U međuvremenu je podignuto nekoliko optužnica za korupciju, ali stanje je ipak uglavnom u tom pogledu nepromijenjeno, posebno uzevši u obzir da dobar dio tih optužnica završi oslobađajućom presudom.
Žurnal je ranije pisao da je protiv lidera vodećih političkih partija SDA, SNSD i HDZ Bakira Izetbegovića, Milorada Dodika i Dragana Čovića podneseno ukupno 39 krivičnih prijava, ali na osnovu njih nije otvorena nijedna istraga.
Optužnica protiv Dodika
Izuzetak je jedino optužnica od prije nekoliko dana protiv Dodika i Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Međutim, druge prijave protiv Dodika godinama kupe prasine u tužilačkim ladicama.
Podsjetimo da je Dodik sa Željkom Cvijanović i Radovanom Viškovićem prijavljivan za rušenje ustavnog poretka, ali od te istrage nije bilo ništa.
Obustavljena je i istraga zbog organiziranja protuustavnog referenduma o 9. januaru kao danu Republike Srpske.
Prisjetimo se afere međunarodnih razmjera iz decembra 2020. kada je Dodik ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu kao lični dar uručio ikonu za koju će se ispostaviti da je još 20-ih godina prošlog vijeka evidentirana kao vlasništvo Ukrajine.
U ovom slučaju je formiran predmet, a do sada je poznato da je Dodik saslušan i da je Tužilaštvo BiH putem međunarodne pomoći zatražilo određenu dokumentaciju od institucija Ukrajine.
Nema istraga zbog negiranja genocida
Od 2015. aktivan je predmet „Pavlović banka“, a koji se odnosi na Dodikovu kupovinu vile na Dedinju u Beogradu 2007. Na ovom predmetu nikad ništa nije urađeno.
U Tužilaštvu BiH nema nijedne istrage ni za negiranje genocida, a podsjetimo da su donijeli odluku da neće biti istrage ni na osnovu krivične prijave za negiranje genocida u Srebrenici protiv Radovana Kovačevića koji je bio Dodikov savjetnik u vrijeme dok je on bio član Predsjedništva BiH.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo neće provoditi istragu protiv ljekara i direktorice Kliničkog centra Univerziteta u zbog nepružanja medicinske pomoći djevojčici Nadin Smajlović iz Sarajeva, a donijeli su i naredbu o neprovođenju istrage o vjerodostojnosti indeksa direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović.
