Iako su od 1. januara ove godine, nakon što je Hrvatska postala članica Šengena, zadužena za čuvanje vanjske granice Evropske unije, kontrole na graničnim prelazima prema trećim zemljama pooštrene, Slavonci i dalje rado odlaze u kupovinu u susjednu BiH, ali vrste i količine robe koju mogu unijeti u Hrvatsku znatno su ograničene.
Brojke ipak pokazuju rast potrošnje.
Prema dostavljenim podacima s pet bosanskohercegovačkih graničnih prelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, u proteklih su osam mjeseci “preko Save” potrošili oko 9.3 miliona eura i podnijeli ukupno 58.250 zahtjeva za povrat PDV-a, u iznosu od približno 1.35 miliona eura. Poređenja radi, lani je u istom periodu ukupna potrošnja iznosila oko osam miliona eura, a zahtjeva za povrat PDV-a bilo je 48.880.
Strani državljani za sve potrošeno, osim za iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duvana, ostvaruju pravo na povrat PDV-a od 17 posto. Samim tim su iznosi koje Slavonci ostavljaju u BiH puno veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat PDV-a. Najviše zahtjeva, njih 21.081, podneseno je na graničnom prelazu Orašje, gdje je zatražen povrat poreza na ukupnu potrošnju u iznosu od oko 3.3 miliona eura. Prema broju zahtjeva slijede Šamac (11.789), Brčko (10.619), Gradiška (9381) i Brod (5380).
Prema podacima koje je dostavio Dženan Kovačević iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, strani državljani su u prvih osam mjeseci 2023. kupili robe u vrijednosti od približno 24.4 miliona eura. Prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli su 161.187 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 3.5 miliona eura.
Najčešće je riječ o robi široke potrošnje. Ti pokazatelji govore da je potrošnja povećana za gotovo tri miliona eura u odnosu prema istom periodu lani, kada je iznosila 21.3 miliona eura. Tada je zatraženo približno 3.1 milion eura povrata PDV-a.
Granični prijelaz Orašje jedan je od najfrekventnijih između Hrvatske i BiH. Prema službenim podacima, preko njega je u 2022. godini prešlo više od 2.1 miliona osoba, gotovo 1.1 milion putničkih vozila i više od 121 hiljadu teretnih vozila.
Postojeći most Županja – Orašje, koji spaja dvije savske obale, zbog nedovoljnog kapaciteta, jer ima samo dvije trake za promet vozila, postao je usko grlo u prekograničnom putnom prometu. Na sjednici u Zagrebu krajem juna Vlade dviju država podržale su inicijativu za zaključivanje Sporazuma o saradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save na graničnima prelazima Orašje (BiH) – Županja (RH) i Brčko (BiH) – Gunja (RH).
Odluka o izgradnji donijeće se na temelju izvještaja zajedničkog radnog tijela, koje će na temelju provedenih analiza ispitati ekonomsku i privrednu potrebu te opravdanost izgradnje novih mostova. Biće dužno u roku od šest mjeseci Vladi RH i Vijeću ministara BiH dostaviti izvještaje o provedenim aktivnostima, te prijedlog rješenja o izgradnji novih mostova, ako ju ocijeni opravdanom, ili, u suprotnom slučaju, negativno mišljenje.
Detaljnim uputstvima Carine o vrsti i količinama robe propisano je šta se tačno iz BiH smije unijeti u Hrvatsku. Ne smije se nositi meso ni mliječni proizvodi, ograničena je količina voća, povrća i jaja, kao i proizvoda od jaja i meda. Smije se, primjera, prenijeti 20 kilograma ribe, ali ne i pašteta. U RH može se unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa ili 50 grama duvana, navodi Poslovni. Za one koji se na granici odluče kockati i pokušaju nelegalno unijeti robu, propisane su rigorozne kazne, koje za fizičke osobe iznose od 398.17 evra do 13.272,28 evra.
Slavonci preko granice najviše kupuju pivo, sokove i duvan, prenosi Radio Sarajevo.
