Vremenske neprilike koje su tokom proteklih mjeseci pogodile Bosnu i Hercegovinu, prema riječima proizvođača, već su odnijele polovinu prinosa.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istakli su da se proizvodnja suncokreta odvija na nekoliko lokacija u Republici Srpskoj, a najviše na području Posavine i Semberije. Za razliku od lani, suncokretom je ove godine zasijana veća površina obradive zemlje.
“U ovoj godini suncokret je zasijan na 1.030 hektara. Očekivani prinos je oko tri tone po hektaru zemlje”, naveli su u Ministarstvu, ističući da je u 2022. godini ova uljarica bila zasijana na 635 hektara.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za “Nezavisne novine” da zasad suncokreta zauzima između pet i sedam odsto od ukupne površine obradivog zemljišta u Semberiji.
“Prinosi su polovični. Nisu ni u prosjeku, ispod su zbog ovih padavina i vremenskih neprilika. U suštini još se ne zna ni cijena”, kazao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, osim na suncokret, vremenske neprilike uticale su i na ostale biljne kulture.
“Ova godina pamtiće se kao najgora godina za poljoprivredu. Prvo, imali smo najskuplju sjetvu svih kultura, zatim smo imali nestabilnost proljeća. Prevelik broj padavina je uticao i na nicanje, a i u fazi razvoja plodova, gdje su bile visoke temperature i na kraju smo došli do toga da ćemo svi biti u teškom minusu”, istakao je Bakajlić.
Situacija po pitanju uzgoja suncokreta nije bolja ni u Federaciji BiH, a Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, stanje ocjenjuje lošim.
“Najviše su uticale klimatske promjene. Vrijeme od početka godine, pa evo dosad je nikakvo, što je značajno uticalo na žetvu”, rekao je Bićo.
Prinosom i otkupnom cijenom nisu zadovoljni ni proizvođači suncokreta. Snježana Kopačević, proizvođač suncokreta, istakla je da je ovogodišnja situacija kad je u pitanju uzgoj suncokreta nikakva.
“Suncokret je sav polegao. Sve je na zemlji. Trebalo je biti tri tone po hektaru, a neće biti ni 300 kg, ako se uopće bude mogao brati”, navela je Kopačevićeva.
O otkupnoj cijeni suncokreta se još uvijek, prema riječima Kopačevićeve, spekuliše, te bi trebalo da bude oko 60 feninga, dok se u vrijeme sjetve govorilo o otkupnoj cijeni od 0,85 KM.
U nadležnom ministarstvu ističu da proizvođači mogu ostvariti podsticaje kroz direktne i indirektne mjere podrške.
Izvor: nezavisne.com
