Navršilo se 615. godine od prvog pomena Maglaja u pisanim dokumentima, a u povodu Dana općine, koji se obilježava 18.septembra, održana je i svečana akademija na kojoj su dodijeljena javna priznanja.
U pisanim dokumentima Maglaj se spominje već 1399. godine u Povelji Kralja Stjepana Ostoje, zvanično po imenu u doba bosanske samostalnosti u Povelji Ugarsko-Hrvatskog kralja Zigismunda 1408. godine pod nazivom “Sub castro nostro Maglay” (“Pod starom tvrđavom Maglaj”) , koju je napisao po povratku s vojne protiv Tvrtka Drugog. U turskim dokumentima Maglaj se pominje 1485. godine, a prvi diplomatski dokument je Ugovor između Ugarske i Turske kojim se Maglaj priznaje Turcima 20. augusta 1503. godine.
Općina Maglaj ostvarila značajan napredak posljednjih godina
Svečanoj akademije pored vijećnika i vijećnica Općinskog vijeća Maglaj prisustvovali su i brojni gosti, predstavnici društveno-političkog, privrednog i vjerskog života Maglaja, ministar u Vladi Federacije BiH Nedžad Lokmić te kantonalni ministri i ministrice: Draženka Subašić, Tanja Radoš-Kosić, Samir Šibonjić, Zlatko Jelić, Edin Hasaničević i Danijel Pašić. „Razvojni privredni optimizam i pozitivan trend općine temeljimo na odlukama i dokumentima koje donosi Općinsko vijeće Maglaj, na implementaciji projekata u postojećim industrijskiom zonama i sve ono što se odnosi na promociju općine Maglaj kao sredine poželjne i za život i za privredna i druga ulaganja. Radimo na unapređenju: infrastrukture, stambene politike, komunalne higijene, položaja mladih, obrazovanja, sporta, kulture i međunarodne saradnje“, kazala je prisutnima Aida Bašić, dopredsjedavajuća Općinskog vijeća Maglaj.
Mirsad Mahmutagić, općinski načelnik, svečarsku priliku iskoristio je da podsjeti na brojne, uspješne projekte koji su realizovani ali i da najavi nove. „Ponosim se našom općinom i napretkom koji je ostvaren posljednjih godina. Ispred nas je još mnogo rada i odricanja, ali zajedničkim snagama ova lokalna zajednica može i mora biti prepoznatljiva. Boljem životu u našem gradu svakako jak doprinos daju i naši privrednici koji zaslužuju punu podršku u svakom pogledu, predstavnici i lideri vjerskih zajednica na području naše općine koji svojim trudom jačaju međusobno povjerenje i suživot pretvaraju u pravi zajednički život kako nama svima i dolikuje“, kazao je između ostalog načelnik Mahmutagić.
Jedna od „Maglajskih plaketa“ ove godine dodjeljena je Omeru Egilmezu, generalnom direktoru kompanije „Natron-Hayat“ koji bezuslovnu podršku daje razvoju sporta, kulture i obrazovanja, kao i brojnim projektima kojima se unapređuje lokalna zajednica. Egilmez je, kako je rečeno, dokazani humanista i istinski prijatelj Maglaja. Omer Egilmez prisutnima se obratio na bosanskom jeziku. „Ovo priznanje predstavlja za mene veliku čast, obzirom da u Bosni i Hercegovini i Maglaju boravim relativno kratak period. Ovo veoma vrijedno priznanje primam u ime svih zaposlenika ‘Natron-Hayata’. ‘Natron-Hayat’ je svjestan svoje društvene odgovornosti prema gradu Maglaju i njegovim građanima. Kao i uvijek nastavićemo podržavati našu općinu, škole, Dom zdravlja, sportske klubove, ljude u potrebi i udruženja poput ‘Merhameta’. Sve za Maglaj!“, kazao je Egilmez. „Maglajska plaketa“ uručena je i Općinskom štabu CZ – Jedinici za asanciju terena iz perioda 92-95.godina, a u ime pripadnika jedinice priznanje je primio Smajlo Šahman. Pored njega, od pripadnika jedinice koja je nekada brojala i 30-tak članova, živi su još Ramiz Omić i Ramiza Mušinović. „Žao mi je što ovdje nisu prisutni svi oni koji su zaslužili ovo priznanje. Hvala svima koji su nas se sjetili za priznanje“, poručio je Smajo Šahman. Na svečanoj akademiji najljepše stihove gradu izrekli su mališani iz Dječijeg vrtića, a muzičku čestitku uputili su članovi hora Paralelne osnovne muzičke škole Maglaj.
U Općoj biblioteci postavljena je i izložba pod nazivom „Maglaj u Zavičajnom fondu“. O sadržaju izložbe govorila je Nina Bunjevac-Salkić. Postavku čine izdanja maglajskih autora koje je objavila biblioteka u okviru svoje izdavačke djelatnosti, ukoričeni primjerci lista „Natron“, primjerci „MIN“-a, prikupljene publikacije, odnosno dokumenti koji govore o Maglaju od neolita do današnjih dana, a koje su priživjele katastrofalnu poplavu 2014.godine. Na izložbi se može vidjeti i mali dio građe koja nije knjižnog karaktera, razglednice, različte ulaznice, plakate, pozivnice za različite događaje, katalozi fabrike „Natron“ te izdanja Edhema Mulabdića, od prvih do reprint izdanja koja je objavila ova ustanova kulture. Postavku čine i replika povelje iz 1408.godine, a kako je najavljeno Ministarstvo obrazovanje, nauku, kulturu i sport pomoći će da se povelja nađe u zgradi općine i na nekim drugim mjestima, a štampaće se i manje replike kako bi bile dostupne učenicima, piše N.Br./maglaj.net
