Od 1. januara 2017. godine do 25. augusta ove godine državljanstva Bosne i Hercegovine odrekle su se 23.493 osobe.
Podatak je ovo Ministarstva civilnih poslova BiH koji su naveli u odgovoru na poslaničko pitanje Milana Petkovića (US).
Iz Ministarstva nisu pojasnili koliko se građana odreklo državljanstva na godišnjem nivou za traženi period, pojedinačno za svaku godinu.
Međutim, sudeći prema informaciji da je po osnovu taksi za odricanje od bh. državljanstva prošle godine uplaćeno oko dva miliona KM, jasno je da je nastavljen ovaj negativni trend kada hiljade građana uzimaju pasoše drugih zemalja, piše Raport.
Nažalost, vlasti u BiH i dalje novac koji naplate od građana koji prekidaju formalni odnos s državom tretiraju u budžetu kao prihod. Tako je BiH vjerovatno jedina zemlja koja zarađuje na tome što joj je knjiga državljana sve tanja.
Tako je i u revizorskom izvještaju za Ministarstvo civilnih poslova BiH za prošlu godinu navedeno da su „značajni prihodi ostvareni po osnovu uplaćenih taksi po zahtjevu za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine u iznosu od 896.120 KM„.
Ovo je iznos koji su uplatili oni koji su došli u BiH da lično podnesu zahtjev u Ministarstvu, dok su oni koji su to učinili putem diplomatsko-konzularne mreže u BiH, odnosno u zemljama čiji pasoš uzimaju uplatili po ovom osnovu prošle godine iznos od 907.265,27 KM.
Revizori su i u „najsvježijem“ izvještaju, Ministarstvu civilnih poslova BiH, kao i ranijih godina, skrenuli pažnju na to što njihova baza podataka ne omogućava filtriranje podataka o uplatama za odricanje od bh. državljanstva u inozemstvu, pa im je te podatke moralo prikupljati Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Stoga, revizori ocjenjuju da takva baza “nije u potpunosti operativna, jer ne obezbjeđuje pouzdane podatke o uplati sredstava prema mjestu podnošenja zahtjeva.”
Inače, taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se bh. državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.
U tom slučaju plaćaju 200 KM.
No, odricanje od bh. državljanstva je skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.
S brojem novoispisanih iz knjige državljana BiH u prošloj i u ovoj godini, a uzimajući sve poslijeratne podatke o ispisima iz bh. državljanstva, vidljivo je da se BiH ubrzano bliži broju od 100.000 svojih državljana koji su u posljednjih 27 godina odlučili uzeti državljanstvo neke druge zemlje.
Masovan odlazak u evropske zemlje
S obzirom na to da posljednje dvije-tri godine građani BiH masovno odlaze u evropske zemlje i da se njihov broj mjeri desetinama hiljada, procjenjuje se da bi, nažalost, pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao uslijediti u godinama pred nama, kad generacija ovih porodica koje odlaze “trbuhom za kruhom”, steknu pravo da uzmu državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja.
Ukoliko vlasti u BiH ne učine napore da boljim uvjetima za život i rad ne zadrži građane da ostanu u svojoj domovini, ova zemlja će se brzo suočiti s problemom još većeg broja odlazaka ljudi, ali i njihovog ispisa iz knjige državljana.
Naime, trenutno Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.
Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima ima i značajan broj bh. državljana, da uz danski, zadrže i pasoš matične zemlje.
Utješno je da je Njemačka nedavno donijela zakon koji Bosancima i Hercegovcima koji u toj zemlji ispune uvjete za sticanje njemačkog državljanstva to omogući a da se ne moraju odreći državljanstva BiH.
Nažalost, ovo nije rezultat rada vlasti u BiH koje posljednjih 25 godina nisu učinile ništa, prvo da svojim građanima omoguće uvjete rada i života u zemlji, a onda i da izdejstvuju više sporazuma koji bi omogućili dvojna državljanstva za naše građane u svijetu, prenosi Hayat.
