Ko nasljeđuje dugove nakon smrti bliskog srodnika? Sudeći prema Zakonu o nasljeđivanju FBiH, tu je situacija jasna. Kada su u pitanju dugovi, njih, jednako kao imovinu, prema tom zakonu, nasljeđuju osobe koje se nisu odrekle nasljedstva.
Međutim, prema tom zakonskom rješenju, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
Naslijeđena imovina
– Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa ne odgovara za ostaviteljeve dugove. Kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom o nasljeđivanju nije drugačije određeno – navedeno je u članu 172. tog zakona.
U sljedećem članu, između ostalog, navedeno je da „ostaviteljevi povjerioci mogu zahtijevati u roku tri mjeseca od otvaranja naslijeđa da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako učine vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potraživanja. Skoro identično piše i u Zakonu o nasljeđivanju RS.
Ostaju obaveze
Budući da iza mnogih preminulih ostaju neizmirene kreditne obaveze i slična dugovanja, zatražili smo pojašnjenje iz Udruženja banaka BiH.
– Sve je pravno poznato. Obavezu imaju oni koji su je preuzeli kod odobravanja kredita. To su u prvom redu jamci i nasljednici ukoliko su preuzeli imovinu od dužnika – odgovorio nam je Berislav Kutle, direktor Udruženja.
Osiguranje kredita
Banke se štite od mogućih gubitaka u slučaju nemogućnosti urednog podmirivanja obaveza osiguranjem otplate kredita kod osiguravajućih društava.
Taj instrument banke obično traže prilikom odobrenja stambenih i potrošačkih kredita. Međutim, police osiguranja se mogu značajno razlikovati prema obimu pokrića i premiji osiguranja, piše Avaz.
