U Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) su ukazali da javni rashodi Bosne i Hercegovine brže rastu od prihoda. Zbog toga očekuju da će fiskalni deficit ove godine iznositi 1,5 posto. Kao razlog rasta rashoda naveli su veliku otplatu duga.
Napomenuli su da rat u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice po Bosnu i Hercegovinu. I dalje očekuju da će se globalnim pooštravanjem finansijskih uslova opteretiti ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Također su napomenuli da iako su sve nove vlade formirane nakon prošlogodišnjih izbora, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme.
“Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je Bosna i Hercegovina dobila u decembru 2022., još nije doveo do reformskog zamaha”, konstatovali su u MMF-u.
Ukazali su da je ekonomski rast pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. te očekuju da će dalje padati do dva posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje.
Podsjetili su da je inflacija u oktobru prošle godine dosegla vrhunac od 17,4 posto te da od tada kontinuirano pada, ali da je i dalje povišena. Naveli su da se u skladu sa snižavanjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou očekuje da će prosječna inflacija u ovoj godini pasti na šest posto.
Kao visoke negativne rizike istakli su moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu te realizaciju finansijskih rizika.
Ocijenili su da je fiskalna pozicija poboljšana u 2022. te su naveli da je ukupni fiskalni suficit porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. Primijetili su da je nagli rast tekuće potrošnje, zbog mjera za ublažavanje krize izazvane rastom troškova života, popraćen manjim povećanjem kapitalne potrošnje.
Naglasili su da je ukupni dug vlade tokom 2022. bio ispod 30 posto BDP-a zbog, kako su naveli, sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata.
“S rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. zbog velike otplate duga”, ukazali su.
MMF-ove preporuke
U MMF-u smatraju da postoji potreba za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta.
“U tom kontekstu naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apelovali su da se kandidatski status za članstvo u EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a, uz podršku putem izgradnje kapaciteta, također će biti važno”, dodaju.
Ukazali su na potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija u cilju obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem.
Ponovo su pozvali na dodatno ograničavanje tekuće potrošnje, uključujući ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda.
Istakli su da će se investicijama u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.
Pozdravili su korake koje su vlasti, kako su konstatovali, pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman Valutnog odbora (Currency Board). Savjetovali su vlastima da omoguće rast kamatnih stopa kao odgovor na uslove na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti.
Također su pozvali da se ne prihvate pozivi Centralnoj banci Bosne i Hercegovine da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Imali su sugestiju za Centralnu banku i agencije za bankarstvo, a koje se odnose na kamatne stope.
“Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi, u odnosu na eurozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere kojima se narušavaju kamatne stope te trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera”, naglasili su.
Istkali su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu državu da bi se, kako su ukazali, olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.
U MMF-u su podsjetili na važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija te podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i predložili su vlastima da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja u cilju pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama.
Također su podsjetili da je potrebno hitno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i da se prioritetno primjeni zakonski okvir za sprečavanje korupcije.
“Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni”, dodaju.
Po pitanju klimatskih promjena, u MMF-u su preporučili jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU te prelazak na obnovljive izvore energije, piše Klix.
