Nakon prošlogodišnjeg porasta cijena nekretnina u eurozoni, sada je napokon zabilježen pad. Prema Eurostatu, zemlje u kojima je euro službena valuta, zabilježile su pad cijena nekretnina od 1,7 posto, međutim ovo ne daje nadu da će cijene padati i u Bosni i Hercegovini.
Statistički ured Evropske unije Eurostat objavio je da u drugom kvartalu 2023. godine cijene nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, pale su za 1,7 posto u eurozoni i za 1,1 posto u EU u odnosu na isti kvartal prethodne godine. U prvom tromjesečju 2023. cijene nekretnina porasle su za 0,4 posto i 0,8 posto u eurozoni i EU. Ovo je prvo godišnje smanjenje od prvog kvartala 2014. godine.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci, devet je pokazalo godišnji pad cijena nekretnina u drugom tromjesečju 2023. godine, a 17 je pokazalo godišnji rast. Najveći pad zabilježen je u Njemačkoj (-9,9 posto), Danskoj (-7,6 posto) i Švedskoj (-6,8 posto), dok su najveći porasti zabilježeni u Hrvatskoj (+13,7 posto), Bugarskoj (+10,7 posto) i Litvaniji ( +9,4 posto).
U odnosu na prethodni kvartal, cijene su pale u 11 država članica, a porasle u 15 država članica. Najveći pad zabilježen je u Slovačkoj (-3,9 posto), Luksemburgu (-2,7 posto) i Mađarskoj (-1,7 posto), dok su najveći porasti zabilježeni u Letoniji (+5,1 posto), Bugarskoj (+4,3 posto) i Estoniji (+3,8 posto).
Agent za nekretnine Spaho Ljajić za Klix.ba je pojasnio da je pad cijena nekretnina u zapadnim zemljama uglavnom povezan s potražnjom, ali i s kamatnim stopama.
“Ponuda i potražnja diktiraju cijene nekretnina i naravno cijene kamatnih stopa. Na Zapadu uglavnom ljudi kupuju iz kreditnih sredstava pa otuda i pad cijena u određenim zemljama”, rekao je.
On je poručio da je posljednja analiza pokazala da su cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini još uvijek u nekom stabilnom stanju, one ne rastu nešto značajno, a niti padaju.
“Kod nas je nešto specifičnija situacija, naročito u Sarajevu. Jer u Sarajevu je potražnja veća, a izgradnja je skoro nikakva. Otuda je i veća potražnja za stanovima i otuda su cijene u samom Sarajevu tako velike i nema indicija pada”, rekao je.
Ljajić je pojasnio da u Sarajevu je također izuzetno velik broj iznajmljenih nekretnina.
“Ljudi vrlo jednostavno računaju. Kupi nekretninu, iznajmljuje je i iz tog iznajmljivanja plaća dio kredita, dio kredita dodaje. Tako ima nekretninu i štedi novac”, naveo je.
Kazao je da ukoliko ne dođe do ozbiljnije stanogradnje, ako govorimo o samim stanovima, onda ne možemo očekivati pad cijena nekretnina.
“Razlog je vrlo jednostavan. Vi ćete pogledati u Istočnom Sarajevu tamo gdje se gradi više, tamo su cijene pristojnije. Kvadrat u novogradnji košta 2.600 – 2.700 KM, dok u našoj novogradnji u centru cijena ide i do 8.000 KM po kvadratu”, rekao je.
Napomenuo je da u samom Sarajevu, značajni utjecaj ima i inflacija jer trend naroda sa ovih prostora je da štedi u nekretninama.
“Samo Sarajevo je ‘štedenički grad’ jer mi imamo jaku dijasporu koja štedi novac kupovinom nekretnina u Sarajevu. Naravno, ima tu dosta i crnog novca. Otuda je i dodatni rast cijena”, zaključio je.
