Veliki broj zemalja širom svijeta popise stanovništva radi svakih 10 godina, kako bi na adekvatan način pratili razne demografske parametre građana svoje države.
I Bosna i Hercegovina je trebala krenuti ovim putem. Prvi popis od kraja rata u BiH obavljen je 2013. godine i za očekivati je bilo da će se naša zemlja pridružiti ‘normalnom’ svijetu koji ovo prikupljanje statističkih podataka obavlja rutinski.
Čak i Sjedinjene Američke Države, sa svojih 330 miliona stanovnika, objavljuju popis svakih deset godina. Nažalost, Bosna i Hercegovina, sa svojih tri do tri i pol miliona stanovnika, ne može organizovati dva zaredom.
Najveći problem kod popisa stanovništva u našoj zemlji je činjenica da ni rezultati 2013. godine nisu prihvaćeni u svakom dijelu BiH. Naime, zvaničnici u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS nisu bili zadovoljni s rezultatima ovog popisa. Najveći problem za Milorada Dodika i ostatak vladajuće strukture iz RS bio je veliki broj Bošnjaka u ovom entitetu, za koji su rekli da se radi o porodicama koje žive van BiH, te su se vraćale samo zbog popisa.
Međutim, europska statistička agencija Eurostat prihvatila je rezultate popisa, te je tako trebalo da se završi sva priča oko ovog popisa i nastavi u pripreme za naredni. Za dužnosnike iz RS-a, to je značilo objavu ‘svojih’ rezultata popisa stanovništva, validnih samo za ovaj entitet. Napravljena je velika press konferencija, objavljeni rezultati, ali na kraju se ipak koriste oni koje je prihvatio Eurostat.
Deset godina poslije, kada se trebao organizovati novi popis, Bosna i Hercegovina uopšte ne planira novo prikupljanje statističkih podataka svojih građana. To sugeriše i odgovor Agencije za statistiku BiH, koji je dobio portal Radiosarajevo.ba. Kontaktirali smo ovu agenciju kako bi nam rekli da li je u doglednoj budućnosti planiran popis stanovništva, te zašto nije organizovan za ovu godinu. Ovo je bio njihov odgovor:
“Kada su u pitanju aktivnosti vezane za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini Agencija za statistiku BiH će postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem stoji: ‘Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma.'”
U prijevodu: kada bude političke volje – bit će i popisa.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini je sve stvar političke volje, zbog čega mnoge stvari niti ne idu naprijed. U mnogim drugim zemljama širom svijeta, stvari poput popisa stanovništva su stvar protokola i prikupljanja statistike, kojima bi se pravilno planirala budućnost države u smislu demografske politike. Uostalom, zbog toga je popis stanovništva i osmišljen.
U BiH, s druge strane, popis će se koristiti za druge stvari, kao što smo vidjeli i u popisu iz 2013. godine. U prvi plan stavljat će se broj Bošnjaka, Srba, Hrvata, katolika, pravoslavaca, muslimana, ostalih i ateista, dok su mnogo bitnije metrike, poput stepena obrazovanja, broja mladih ljudi, prosječne dobi stanovništva ostati zakopano pod brdom za život nebitnih, ali politički ključnih stvari, piše Radio Sarajevo.
