Proizvodnja mlijeka za piće za godinu dana pala gotovo 25 odsto

/

Čaša mlijeka u BiH je sve praznija, a u prilog ovoj tvrdnji govore podaci Agencije za statistiku BiH, koji kažu da je proizvodnja mlijeka za piće u avgustu ove godine iznosila 7.602 tone, što je za 24,2 odsto manje u odnosu na avgust 2022 godine.

Mljekari kažu da su bili svjesni da je proizvodnja u stagnaciji, ali ne i da će to biti gotovo za četvrtinu. Tvrde da razloge ovako lošeg bilansa treba tražiti kod nadležnih u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a koji, kako dalje navode, ne vode adekvatne strategije poljoprivrednog razvoja i zaštite poljoprivrednih proizvođača u cjelini.

Koliko je situacija loša, možda najbolje svjedoči podatak da na području Unsko-sanskog kantona u FBiH trenutno postoji 1.200 gazdinstava koja proizvode mlijeko, a prije samo dvije godine, odnosno 2021, bilo ih je 3.500, što znači da je 63 odsto mljekara na ovom području odustalo od proizvodnje. A kada se zna da se u USK proizvodi 30 odsto od ukupne proizvodnje mlijeka u FBiH, jasno je da nešto ne štima.

“U našoj državi se vode strategije za uništenje poljoprivrednih proizvođača”, poručuje za “Nezavisne novine” Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona.

Tvrdi da se u FBiH trenutno pokušava nametnuti strategija o proizvodnji, koja će direktno iskorijeniti proizvodnju mlijeka, ne samo u FBiH, nego u kompletnoj BiH.

“Oni idu sa tom nekom strategijom koja je donesena u Hrvatskoj. A reći ću ovo, na dan donošenja te strategije, Hrvatska je imala 50.000 gazdinstava, a godinu dana kasnije 3.000. A ti isti ljudi su kreirali istu strategiju za Federaciju BiH. Ovdje vlada nemar države za poljoprivrednim proizvođačem, jer proizvođači u BiH treba da znaju koliko će njihovo mlijeko biti podsticano, kolika će biti proizvodna cijena i kapitalne investicije”, naglašava Veladžić.

Govoreći o kapitalnim investicijama za proizvođače, on podsjeća da su nadležni najavili kako će u FBiH to biti 50 odsto, ali da je to na kraju palo na 23 odsto.

“A preostalih 27 odsto niko poljoprivrednim proizvođačima neće nadoknaditi, nego će oni prodavati svoja grla i tako namirivati ono što su se zaduživali kod banaka, a to znači da će i dalje propadati proizvodnja mlijeka u FBiH, jer mladi odlaze, a država ništa ne preduzima da to zaustavi”, kaže Veladžić te dodaje:

“Mislim da je ovdje cilj zemalja koje kreiraju politiku na Balkanu da se u BiH uništi poljoprivredna proizvodnja, kako bi tada one mogle to namiriti uvozom i ostalim načinima kako se to radi u Evropskoj uniji (EU)”.

On podsjeća da se u trgovinama litra mlijeka od 3,2 odsto mliječne masti prodaje za više od dvije KM, dok je cijena sirovog mlijeka 0,8 KM.

“Ranije je prodajna cijena litre mlijeka bila podijeljena na polovinu prerađivačima, a polovinu proizvođačima, a kod nas je sada palo na proizvođača samo 30 odsto te prodajne cijene”, istakao je Veladžić.

Njegov kolega iz Republike Srpske Milorad Arsenić lošu situaciju pojašnjava time što su tekuće obaveze proizvođača izuzetno velike, pa je vrlo teško da to izmiruju.

“Ljudi ne mogu da trpe ove osnovne troškove proizvodnje i sigurno je zbog toga došlo do smanjenja iste. Traktor je sam po sebi važna stvar, ali kad vi ne možete kupiti koncentrat za krave i kada ne možete izmiriti obaveze za gnojivo i repromaterijale, onda znate da je tu nešto preskočeno. Kad bismo sve sabrali, troškovi proizvodnje veći su za 80 odsto, a mi smo se zadržali na podsticajnoj politici koja je bila prije 10 godina, a čak i manje, jer smo sami prije nekoliko godina imali 30 feninga po litru mlijeka, a sada imamo 25 i nešto uslovno kroz grlo stoke, ali od toga još nismo dobili ni marku, a i kad bi to bilo, veoma je malo”, pojašnjava Arsenić, koji je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, najvećim dijelom na ovu situaciju uticala je politika Ministarstva poljoprivrede RS, koje je, tvrdi, napravilo politiku podsticaja koja je više usmjereni na kapitalne investicije, ali je izostala podrška za dohodak, odnosno podrška po litru mlijeka je vrlo niska.

O ovoj temi, tačnije, o premijama za mlijeko, “Nezavisne novine” pisale su i prije nekoliko dana, a tada je rečeno da mljekari nisu zadovoljni činjenicom da će ovogodišnja premija po muznom grlu u Srpskoj iznositi 329 KM, jer su oni tražili da minimalna premija bude 400 KM, a bila im je, poručili su, obećana i veća od toga.

Prema dostupnim podacima, u Republici Srpskoj je 25.000 krava u muži, a u 2022. godini je proizvedeno 44 miliona litara mlijeka za potrebe građana.

Povezani postovi

Naši građani se najčešće razvode u 40. godini, dok broj razvoda raste za hiljadu godišnje

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je najnoviju...

Velika akcija MUP-a RS u Bijeljini i Zvorniku: Uhapšeno 10 osoba

Na području Bijeljine i Zvornika sinoć je izvedena velika...

Sva djeca rođena 2024. u Federaciji BiH dobiće po 1.000 KM

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike planiralo je 16...

Banke u FBiH u 2023. godini ostvarile dobit od 520 miliona KM

Trinaest banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je...