Izazovi ekonomske politike u Federaciji BiH: Marža, rad nedjeljom i minimalne plate

/

U entitetu Federacija BiH, kontrola marži osnovnih namirnica, zabrana rada nedjeljom, povećanje minimalne plate na 500 eura (977 KM) te najava stavljanja aerodroma pod koncesiju predstavljaju ključne ekonomske teme.

Nakon promjene vlasti na izborima prošle godine, ovaj bosanskohercegovački entitet suočava se s političkom krizom koja utječe i na ekonomsku politiku, koja često odražava pritiske i očekivanja građana te može skrenuti u populizam. Javnost i struka imaju izrazito različite stavove o ovim ključnim ekonomskim pitanjima.

Usmjerenost prema povećanju medijalne plate:

“Mjere neposredne kontrole cijena, kao što su ograničavanje marži, nisu donijele željene rezultate u Federaciji BiH. Ovakve mjere su već tri godine na snazi, a najnovija je ostala na snazi do septembra ili oktobra 2023.godine, pri čemu su donesene različite verzije tih mjera”, ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

“Važno je napomenuti da inflacija podrazumijeva opći rast cijena, a ne problem marži. Mjere kontrole cijena ili ograničavanja marži, kako teoretski, tako i praktično, nisu učinkovite. Ako bi takve mjere bile efikasne, tada ne bi došlo do hiperinflacije u bivšoj Jugoslaviji tokom 1980-ih. Tradicionalna rješenja uključuju racionalizaciju u javnom sektoru ili povećanje kamatnih stopa kako bi se ‘ohladila ekonomija'”, pojašnjava Čavalić, dodajući da loša komunikacija Vlade Federacije BiH s javnošću dodatno komplicira situaciju.

I dok političari u regiji često govore o povećanju minimalne plate kao odgovoru na inflaciju, stručnjaci naglašavaju važnost medijalne plaće kao ključnog pokazatelja.

“Fokus ekonomske politike treba biti na povećanju medijalne plate koja trenutno iznosi oko 850 konvertibilnih maraka neto. Polovina radne snage prima plate ispod tog iznosa, dok druga polovina zarađuje više. Smanjenje doprinosa na 27 posto i niže moglo bi potaknuti opći rast plata. No, važno je razumjeti da će ciljanih 1.000 konvertibilnih maraka biti minimalna primanja, ne minimalna plata. Ovo je zbog planiranog moderniziranja sistema oporezivanja, uključujući elemente poput poreza na topli obrok. Konačni cilj je osigurati da ukupni trošak radnika ostane isti ili se poveća za maksimalno 100 konvertibilnih maraka”, objašnjava Čavalić.

“Postoji nesigurnost oko provedbe ovih promjena jer fiskalni zakoni još nisu u parlamentarnoj proceduri. Ako se ne usvoje do kraja ove godine, gubi se cijela naredna godina. Iako su neki ministri spomenuli rok početkom januara 2024.godine, nije jasno na temelju kojih službenih vladinih ili parlamentarnih dokumenata”, zaključuje Čavalić.

Zabrana rada nedjeljom u BiH

Pitanje zabrane rada nedjeljom u Bosni i Hercegovini doneseno je na razini općina i gradova, s Federalnom vladom koja je najavila ovakvu zabranu radi zaštite porodice. No, osim toga, pojavili su se i drugi razlozi, piše Al Jazeera.

“Zabrana rada nedjeljom u prodavnicama predstavlja lobistički napor velikih trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi. Ovim bi se riješilo pitanje nedostatka radne snage i na taj način direktno smanjila potražnja za radnicima, što bi negativno utjecalo na pregovaračku poziciju radnika u Federaciji BiH. Napokon smo došli do situacije o kojoj se godinama raspravljalo – kada nema dovoljno radnika, radnici će moći pregovarati za bolje plate, poboljšane radne uvjete i slično. Međutim, veliki trgovački lanci žele zaustaviti ovaj tržišni proces zakonskim putem, a ne dobrovoljnim promjenama. Cilj je zakonom zabraniti rad nedjeljom i time smanjiti potražnju za radnicima”, upozorava Čavalić.

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina jedinstveno tržište podijeljeno na entitete, zabrana rada nedjeljom rezultirat će time da će potrošači odlaziti tamo gdje su prodavnice otvorene.

“Ovo se provodi putem pogrešnog zakona, zakona o unutrašnjoj trgovini, a ne Zakona o radu, što ne znači da radnici u prodavnicama neće raditi tog dana, već će biti prebačeni na druge poslove ili u gorim uvjetima rada. To je samo perspektiva radnika, bez uzimanja u obzir činjenice da se uništavaju male prodavnice, promet se prebacuje zajedno s potrošačima u entitet Republika Srpska, a promiče se religiozne i patrijarhalne smjernice koje nalažu da radnica, odnosno žena, mora biti kod kuće nedjeljom (radeći) – bez prava na izbor kada će odmarati”, objašnjava Čavalić.

Koncesije pod tržišnim uvjetima

Prema mišljenju Damira Bećirovića, ograničenje rada nedjeljom ne donosi pozitivne ekonomske učinke, ali je postalo nužno jer trgovinskom sektoru nedostaje 10 posto radne snage.

“Ova mjera može izgledati populistički privlačna. Javnost je podržava jer ne razmatra dublje posljedice, ali sindikatima će smanjiti pregovaračku moć. U vremenu kada potražnja za radnom snagom premašuje ponudu, radnicima se pruža prilika da traže bolje radne uvjete i veće plate. Ključno pitanje ovdje je princip. Ako veliki trgovački lanci i sindikati ne žele raditi nedjeljom, dopustite im to, ali zašto ograničavati rad malim privatnim trgovcima? To je u sukobu s Ustavom Federacije BiH”, podsjeća Bećirović.

Prema njegovim riječima, pokušaji ograničavanja cijena ili marži neće donijeti željene rezultate.

“Samo veća konkurencija i promjena potrošačkih navika mogu nekako stabilizirati tržište. No, to je iluzorno jer mi nismo stvorili inflaciju, već je uvezena u Bosnu i Hercegovinu. U okolnostima ‘polublokade’ Federalnog parlamenta, teško je procijeniti ekonomsku politiku Vlade koja još uvijek nije poduzela značajne korake. Novi zakoni su samo najavljeni, što naravno ne amnestira Vladu”, smatra Bećirović.

Što se tiče koncesija za aerodrome, on ih podržava pod uvjetom da se ugovori pažljivo definiraju, utvrđujući prava i obaveze obje strane.

“Ako aerodrome u Federaciji BiH subvencioniramo novcem svih poreznih obveznika, a ne svi koristimo njihove usluge, odnosno ako nas koštaju, tada je bolje dati ih pod koncesiju i sačuvati taj novac. Međutim, ako takvi koncesijski ugovori znače promjenu vlasništva, a kantoni nastave subvencionirati privatne vlasnike, tada to nije prihvatljivo. Bojim se da ideje o koncesiji i potencijalni koncesionari nemaju tržišni pristup”, zaključuje Bećirović.

Povezani postovi

Na graničnom prijelazu između BiH i Crne Gore oduzeta garderoba u vrijednosti od 233.000 KM

Na graničnom prijelazu Klobuk, između Bosne i Hercegovine i...

Cijene nekretnina bilježe historijske rekorde: Ko je spreman izdvojiti 1.660.000 KM za stan?

Cijene nekretnina u BiH posljednjih godina bilježe historijske rekorde,...

Apoteci Violapharm Tešanj dodijeljen certifikat  ISO 9001:2015

ZU Apoteka Violapharm Bukva Tešanj je dodijeljen certifikat  ISO...

Saudijska kompanija FLYNAS ove godine povećava broj direktnih letova sa Sarajevskog aerodroma

Avio-kompanija FLYNAS iz Kraljevine Saudijske Arabije i turistička agencija...