Kako mladi biraju posao u BiH: Prvo gledaju platu pa sve ostalo

/

U godinama kontinuirane ekonomske krize, u kojima su se na posljedice pandemije koronavirusa nadovezali početak rata u Ukrajini, poremećaji u lancima snabdijevanja, podjela svijeta na Istok i Zapad i stalna poskupljenja, većina građana BiH bori se za puko preživljavanje.

Činjenica da su zemlje Evrope, posebno Njemačka, otvorile svoja tržišta rada i da desetine hiljada radnika iz zemlje i regiona svoju sreću traže izvan domovine, zadaje glavobolju poslodavcima, a nezaposlenima u BiH otvara više prostora da pronađu posao.
Uvjeti rada

Na pitanje kako biraju na koje radno mjesto će se prijaviti, između uvjeta rada, radnog okruženja, slobodnih dana ili ugleda firme, iznos plaće ipak izdvajaju kao ključni faktor piše Avaz.

Tržište radne snage, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, prolazilo je kroz različite faze. U poratnim godinama radnici su od samog iznosa važnijim smatrali redovnost isplate plaća, nakon toga su očekivali veća mjesečna primanja, a onda su počeli voditi računa i o vrsti i težini posla te vremenu za odmor.

– Danas, kada je riječ o težim fizičkim poslovima, građevini, industriji, poslovima opasnim po zdravlje, tamo gdje se treba raditi nekim ljepilima, hemikalijama, uz neke maske i slično, skoro da je nemoguće naći radnika. Ljudi više neće da rade na takvim poslovima, ali ni na poslovima poput čistača, spremačica…

Tu smo u situaciji da, ako nemamo stranaca, neka nam je Bog na pomoći. A, inače, danas se posebno cijeni slobodno vrijeme, da nema prekovremenog rada i da su radnici slobodni vikendom – kaže Smailbegović.
Porezna politika

Oni koji ne biraju posao u smislu težine i uvjeta rada, radije ga obavljaju u Njemačkoj jer su višestruko plaćeniji nego kod nas, a Smailbegović ističe da je bh. ekonomija danas na takvom nivou da ne može pratiti evropski standard kad je o plaćama riječ.

– Još je jaka siva ekonomija i svu poreznu politiku treba usmjeriti da se ona destimulira. Istovremeno, moraju se smanjiti doprinosi, rasteretiti privreda, da se ljudima jednostavno i ne isplati ići u sivu zonu – ističe Smailbegović, podsjetivši da je rasterećenje privrede i uvjet rastu plaća u realnom sektoru.
Riječ građana

– Smatram da su, na određen način, veoma važni svi uvjeti koje ste spomenuli, ali izdvojila bih plaću i radno okruženje. Ipak, svi mi radimo za plaću, a vrlo je bitno i u kakvom okruženju je zarađujemo – kaže Elvira Hasović.

– Kada tražimo posao, važni su brojni faktori, ali ono što je za svakog čovjeka najbitnije jeste egzistencija, odnosno visina plaće. Ljudi koji su studirali žele naći posao u svojoj struci, kad zasnuju radni odnos, tokom boravka u nekoj instituciji upoznat će i radno okruženje, ali svakako je plaća u startu najvažnija za donošenje odluke. Svi mi danas želimo da opstanemo – ističe Nedim Begović.

– Mislim da je inflacija učinila da je visina plaće postala najvažniji faktor. Ništa manje nije bitna ni sigurnost, odnosno povjerenje u poslodavca da “preko noći” uposlenik neće ostati bez životne egzistencije. Mislim da su ove dvije stvari trenutno dosta bitnije od radnog okruženja, međuljudskih odnosa i radnog vremena – poručuje Dženis Ćulov.

Povezani postovi

Podsjetnik na 1. mart: Šta je referendum i ko je sve priznao BiH

Građani Bosne i Hercegovine danas, 1. marta, slave Dan...

I Novalić traži da ne ide u zatvor

Adokati bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića...

Porasla vrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u FBiH

Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama/tržnicama u Federaciji BiH...

Inspektor FUP-a Saša Petrović o haosu na internetu: Kad bi se krenulo u istragu, dnevno bismo hapsili 10 do 15 ljudi…

Društvena zaraza se definira kao širenje ponašanja, stavova i...