Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić (SDP) je govorio o budućnosti rudnika usljed tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.
Napomenuo je da je energetska strategija Bosne i Hercegovine oblikovana pod snažnim utjecajem klimatske i energetske politike Evropske unije. To podrazumijeva dugoročnu viziju za ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i regulatorne mehanizme kojima se potiče postizanje predviđenih efekata u narednim desetljećima.
Lakić je također podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2020. odobrilo obavezujući cilj EU, a to je smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u poređenju sa emisijama iz 1990.. Time je, kako je kazao, povećan prethodno obavezujući cilj smanjenja za 40 posto.
Bosna i Hercegovina je potpisnica ugovora o uspostavi Energetske zajednice i kao takva je dužna primijeniti regulatorni okvir EU za energetski sektor te istovremeno implementirati osnovne principe sigurnosti snabdijevanja, konkurencije i održivosti, a što, između ostalog, podrazumijeva i rast proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije.
Lakić je naveo da je Bosna i Hercegovina potpisala Pariski klimatski sporazum i tu su zahtjevi koji se odnose na ograničenje emisije stakleničkih gasova, što ima utjecaj na budućnost proizvodnje struje u FBiH.
Osim toga, Bosna i Hercegovina je podržala zajedničku izjavu u Podgorici 2019. kojom se obavezuje na dekarbonizaciju, kao dio Platforme Evropske komisije za ugljene regije u tranziciji.
“Oba ova dokumenta ukazuju na namjeru Bosne i Hercegovine da slijedi scenarij dekarbonizacije. Primarni zadaci i obaveza za Bosnu i Hercegovinu i FBiH su primjena i prenošenje zakonodavstva EU te usvajanje ciljeva do 2030., a sa vizijom do 2050. koji se odnose na povećanje proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije sa postepenim smanjenjem, konačnim prestankom korištenja fosilnih goriva u blokovima u termoelektranama do 2050.”, objasnio je Lakić.
Pitanje pravedne tranzicije
Kao strateški cilj države je istakao uspostavljanje pravedne tranzicije energetskog sektora, što znači pravedno zbrinjavanje ugroženih kategorija stanovništva, kao i planski privredni razvoj regija bogatih ugljem.
“Pravedna tranzicija je model ponovnog razvoja privrede zasnovan na regionalno i lokalno osmišljenim i izrađenim javnim politikama koje imaju za cilj kreiranje kvalitetnih radnih mjesta i stvaranje uslova za dostojanstven život za sve zaposlene na prostorima koji su obuhvaćeni dekarbonizacijom”, ukazao je Lakić.
Tranzicija energetskog sektora zahtijeva izradu strateških dokumenata kojima su zacrtani ciljevi za razvoj energetskog sektora Bosne i Hercegovine i FBiH.
Ministar Lakić je napomenuo da dosta strateških dokumenata, kojima bi se trebao pratiti kompletan proces, još nisu doneseni te da je ministarstvo na čijem je on čelu u značajnom zamahu da sve ove neophodne strateške dokumente donese u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, ovo ministarstvo priprema izradu strategije razvoja energetskog sektora, strategiju pravedne tranzicije energetskog sektora, kao i studiju revizije rezervi kvaliteta uglja u FBiH, u cilju obezbjeđenja potrebnih količina uglja za potrebe proizvodnje sve do 2050.
Ukazao je da će strategija pravedne tranzicije predstavljati dokument koji će biti okvir za pripremu strategija privrednog razvoja i pravedne tranzicije lokalnih zajednica i regiona, na čiji razvoj je direktno utjecao rad rudnika i termoelektrana.
Naveo je da će se izradom i usvajanjem strategije pravedne tranzicije utvrditi ciljevi i akcione mjere potrebne za realizaciju ciljeva da bi se osigurao pravedan, pošten i podržavajući tretman radnika i područja koja su zahvaćena i uslovno rečeno oštećena u ovoj tranziciji.
“Nakon izrađene strategije pravedne tranzicije, stvaraju se uslovi za realizaciju i pripremu akcionih planova, smanjenje proizvodnje i zatvaranje rudnika uglja u FBiH, plansko upravljanje zatvaranjem rudnika uglja, odnosno plansko smanjenje proizvodnje struje i toplotne energije iz fosilnih izvora, plansko zbrinjavanje viška radnika, invalida rada, kao i raspoređivanje i prekvalifikacija radno sposobnog stanovništva rudarskih regija”, najavio je.
Kako je izjavio, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH zajedno s predstavnicima rudnika uglja, elektroprivreda i predstavnicima općina i gradova, predstavnicima nevladinih organizacija i drugih uključenih u ovaj proces, u procesu je i zakonskoj proceduri smanjenja površina koje su zahvatale eksploataciona polja rudnika kako bi se prostorno-planskom dokumentacijom površina zemljišta mogla predvidjeti za druge namjene.
Ministar Lakić je također najavio da Ministarstvo sa Svjetskom bankom planira realizirati pilot projekt koji bi se odnosio na tri rudnika.
“Priprema uslova za zatvaranje jednog pogona rudnika uglja u Zenici, zbrinjavanje određenog broja radnika, kao i pripremu plana zatvaranja drugih pogona u određenom vremenskom roku u kojem je planiran prestanak proizvodnje uglja iz rudnika Zenica. Trenutno su ove aktivnosti u toku i vrlo brzo ćemo vidjeti njihove efekte na terenu”, naglasio je.
Dodao je da se radi i na pilot projektu pravedne tranzicije, osim Zenice, i još dva rudnika, čija je proizvodnja planirana u nešto dužem vremenskom periodu. Pojasnio je da se pilot projekat odnosi, ne samo na zatvaranje rudnika, nego podrazumijeva i proces pravedne tranzicije na ovim prostorima.
“Također, da bi javnost imala dodira sa svime što Ministarstvo radi, zajedno sa projektom EU4Energy u procesu smo aktivnosti koje se odnose na provođenje komunikacijske aktivnosti za promociju pravedne tranzicije u općinama, gradovima na prostoru kojih se nalaze aktivni rudnici uglja”, rekao je.
Primjećeno je, dodaje, da je dosta aktivnosti započeto, ali javnost i građani ne znaju šta je tačno pravedna tranzicija i na šta se odnosi.
“Zamolili smo nekoliko tehničkih asistencija u Bosni i Hercegovini da pomognu pri izradi veoma značajnih komunikacijskih strategija, da bismo na jedan pravi način i onaj koji je pristupačan našim građanima približili šta znači proces pravedne tranzicije i da na taj način dobijemo partnere i na terenu”, naveo je.
Minista Lakić, koji je učestvovao na konferenciji “Pravedna tranzicija i lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini: Izazovi i mogućnosti”, napomenuo je da će ovaj proces biti dugotrajan, vjerovatno u nekom periodu i bolan, ali misli da će na kraju biti i uspješan.
