Usljed višegodišnje neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama privrede s jedne i uvođenja novih tehnologija s druge strane, biroi za zapošljavanje, umjesto na berze rada, sve više nalikuju socijalnim ustanovama. Zbog toga ne čudi što privrednici pokušavaju da u direktnim kontaktima sa školama dođu do potrebnog kadra. Istovremeno, mladi svjesni globalizacije tržišta rada, stečene kompetencije nastoje što bolje iskoristili, u domovini ili drugdje.
Višegodišnja hiperprodukcija visokoobrazovanog stručnog kadra, kao i odlazak mladih rezultirali su nedostatkom zanatskih zanimanja na domaćem, ali i međunarodnom tržištu rada, zbog čega je sve veći interes upravo za ova zanimanja.
„Upisao sam za CNC operatera zato što me zanima i što je relativno tražen na našem tržištu“, govori Arif Ljevaković, učenik Mješovite srednje škole Tešanj.
„Na tržištu je mnogo firmi koje žele baš ovo zanimanje, koje se traži“, dodaje Elmin Aganović, učenik Mješovite srednje škole Tešanj.
„Tražili smo saglasnost Ministarstva da proširimo odjeljenja sa 22 na 28. Čak imamo odjeljenja gdje brojimo i 30 učenika“, ističe Adnan Alić, pomoćnik direktora Mješovite srednje škole Tešanj.
Mladi se odlučuju i za zanimanja tekstilnog sektora, ali se sve manje vide kao krojači za strojevima.
„To je sjajan izbor ako te zanima kreativnost, umjetnost. Da budemo modni kratori“, kaže Anida Huskić, učenica Mješovite srednje škole Tešanj.
Većina mladih želi ostati i raditi u domovini, ali su istovremeno spremni da koriste prednosti globalnog tržišta rada. Zbog toga, ističu, važna je vještina, ali i poslovna komunikacija i poznavanje stranih jezika.
„Prvo se zaposliti u neku firmu ovdje, pa poslije možda ići vani, zato što mislim da se može više napredovati“, smatra Nedim Kokić, učenik Mješovite srednje škole Tešanj.
„Internacionalno se koristi svugdje u svijetu i mislim da nam to dosta može pomoći“, dodaje Enisa Bašić, učenica Mješovite srednje škole Tešanj.
Osim deklarativnog zalaganja za usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama privrede, vlasti u posljednjih dvadesetak godina na ovome nisu mnogo uradile.
Škole i privredni subjekti, kroz nekoliko konkretnih projekata, barem u Tešnju jesu. Podrška obrazovnih vlasti ovaj put nije izostala, pa su i rezultati evidentni.
„Dvije trećine praktične nastave obavljaju u privredi tako da, nakon što završe ovu školu, učenici su spremni za tržište rada“, ističe Amir Hasičić, nastavnik praktične nastave u Mješovite srednje škole Tešanj.
„Moramo skratiti birokratske i administrativne procedure. Trebaju primijeniti ovaj model. Kada smo iskazali istinsku želju i predstavili na pravi način potrebu tržišta, svi ostali akteri su se tome priključili i zajedno smo vrlo brzo napravili pomake“, naglašava Adnan Lihić, predstavnik kompanije Interprocess Tešanj.
Uz zakonsko uređenje obavljanja praktične nastave van škole, ovdje su odlučili osigurati i adekvatnu materijalnu naknadu, topli obrok za učenike.
„Možemo se pohvaliti da u zanimanjima stolar i tehničar za obradu drveta svi učenici imaju stipendije“, ističe Alić.
Upravo u ova zanimanja prošle godine su u jedno odjeljenje upisana 22 učenika, a u ovoj u dva odjeljenja 50 učenika, piše Federalna TV.
