BiH je ispunila jednu od mjera Energetske zajednice zbog čega je na sastanku ministara ove organizacije moguća odluka u četvrtak u Beču o ukidanju dijela sankcija koje su uvedene BiH.
Naime, prije dvije sedmice Savjet ministara BiH je usvojio Odluku o kvalitetu tečnih goriva, što su EU i Energetska zajednica od BiH tražile godinama, a što nikada do sada nije bilo urađeno.
Staša Košarac, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, koji je na prošlogodišnjem samitu obećao da će BiH započeti s ispunjavanjem mjera koje traži ova energetska organizacija EU, smatra da su se stekli uslovi da BiH budu ukinute sankcije.
“BiH je imala niz sankcija zbog toga što nije usvojila odluku o kvalitetu naftnih tečnih goriva, a zbog čega nije primijenila standarde EU”, rekao je on.
U Energetskoj zajednici nisu željeli komentarisati moguće odluke ministara i uputili su nas na posljednji izvještaj o implementaciji mjera, koji je sačinjen prošlog mjeseca.
Ereza Vela, portparolka Energetske zajednice, “Nezavisnim” je ukazala da je BiH uoči samita implementirala 35 odsto mjera u odnosu na 44 odsto prošle godine. Međutim, ona je upozorila da ove dvije godine nije moguće direktno porediti jer je ove godine u implementaciji prvi put uključen dio o usvajanju mjera iz Paketa o čistoj energiji, koji se odnosi na Zelenu agendu i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u nacionalnom miksu.
“Važno je da napomenemo da je BiH preuzela predsjedavanje Energetskom zajednicom za 2024. godinu, što bi mogla iskoristiti kao pogodnost da u narednoj godini ubrza provođenje reformi”, rekla je ona za “Nezavisne”.
U izvještaju o implementaciji navedeno je da BiH nije ispunila obaveze iz direktive EU 2013/347, te da odluka o mjerama prema BiH ostaje na snazi. Iako nije navedeno, misli se na dio oko zakona o gasu i regulative koja se odnosi na gasni sektor, a koja je kamen spoticaja između Sarajeva i Banjaluke duži niz godina. Iz izvještaja se može takođe zaključiti da će sankcije prema BiH koje se odnose na oduzimanje finansiranja izgradnje 400kV dalekovodne mreže ostati na snazi. Međutim, protiv BiH Energetska zajednica je uvela više sankcija, pa nije nerealno očekivati da bi na sastanku u četvrtak neke od njih mogle biti ukinute.
“BiH ima ograničen pristup tržištu gasa koji je organizovan u dvije paralelne gasne strukture u entitetima. U RS nema regulisanja cijena u trgovini gasom na veliko, međutim tamo postoji samo jedan uvoznik gasa koji drži monopol”, navedeno je u dokumentu.
Neke od ostalih ključnih primjedaba odnose se na to da BiH i dalje nema zakon na državnom nivou o obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata niti, kako kažu, postoji politika na nacionalnom nivou kako da se ispune direktive EU koje se bave ovom problematikom.
“Oba entiteta usvojila su zakone koji nisu usklađeni s direktivom. BiH mora da uspostavi model za državne zalihe u kriznim situacijama na državnom nivou”, kažu u Energetskoj zajednici.
Kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, istaknuto je da BiH i dalje nije uvela u zakonodavstvo obavezu iz prošlogodišnje Deklaracije o klimatskim ciljevima EU do 2030. godine. Takođe, kako je naglašeno, BiH nema ciljeve o karbonskoj neutralnosti do 2050. godine, već samo smanjenje emisija za 80 odsto u odnosu na 1990. godinu, pišu Nezavisne novine.
