BiH decenijama bez preventivnih programa za rak i druge bolesti; ministar Rimac: Radimo na tome, imat ćemo ih 2026.

/

“Klasična” medicina, koja je usmjerena na liječenje bolesti, suočava se sa ozbiljnim problemima na globalnom nivou jer i najbogatije države u svijetu imaju sve manje novca za pokrivanje troškova liječenja sve starije populacije.

Zbog toga, umjesto fokusa na bolesti, sve više zdravstvenih sistema okreće se očuvanju zdravlja jer je to daleko jeftinije i dugoročno puno isplativije za svaku zemlju.

BiH se ponaša kao ekstra bogata zemlja

Bosna i Hercegovina nažalost ne može se pohvaliti da se na tom polju, proteklih decenija, bilo šta uradilo, kako bi se smanjio broj oboljelih. Naša zemlja spada u grupu država, ako nismo i jedina u Evropi, koje nemaju program za rano otkrivanje raka te programe za promoviranje preventivnih aktivnosti, kao što su prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, održavanja optimalne tjelesne težine…

Prim. dr. Harun Drljević

– Cijeli svijet se davno okrenuo prema preventivnoj medicini iz prostog razloga što se time štedi ogroman novac. Svjetska populacija, naročito u razvijenim zemljama, generalno je starija, češće obolijeva, pa je blagovremeno otkrivanje zloćudnih, degenerativnih i drugih oboljenja od presudnog značaja, ne samo za preživljavanje, nego i uštedu silnih sredstava koja se troše u liječenju. BiH je i dalje bez organiziranih preventivnih programa ranog otkrivanja raka dojke, grlića maternice, debelog crijeva…, čime praktično samo generiramo novi trošak zato što se ljekaru javljaju pacijenti sa teškom kliničkom slikom kada je potrošnja za liječenje ogromna – ističe prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Dodaje kako se BiH ponaša kao da je ekstra bogata zemlja, a u suštini smo, kako kaže, jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.

– Preventivna medicina je “condicio sine qua non”, uvjet bez kojeg se ne može u daljem radu zdravstvenog sistema bilo koje države. Konačno je vrijeme da oni kojima je to posao, a to su Federlano i kantonalna ministarstva zdravstva, te zavodi za javno zdravstvo, organiziraju takve programe. U Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) nedavno je pokrenut dobar program – skrining raka dojke, ali to se samo sporadično desi i ugasi. Nema sistemskog finansiranja programa, a pritom se finansiraju razne gluposti i kojekakve političke kampanje. Ja sam Zavodu za javno zdravstvo ZDK predlagao da trajno zaposli radiologe koji će samo raditi rak dojke, da otkrivaju male karcinome, čije je liječenje jeftino, a preživljavanje izvanredno (više od 98 posto), ali od toga nema ništa – naglašava Drljević.

Kardiovaskularne bolesti, kako u svijetu, tako i u BiH, na prvom su mjestu po broju preminulih. Udio ukupne smrtnosti u našoj zemlji kreće se više od 50 posto, dok u svijetu ta brojka ide ispod 30.

– U svijetu se bilježi povećan broj malignih oboljenja koja se razviju sa starošću populacije, dok je učestalost kardiovaskularnih bolesti posljednjih godina u opadanju zbog, prije svega dobre preventivne zaštite, ali i dobro organizirane kardiovaskularne dijagnostike i terapijskih mogućnosti – kazao je ranije za Faktor prof. dr. Elmir Jahić, interventni kardiolog.

Prof. dr. Šekib Sokolović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije i reumatologije, zadržao se na problemu unosa soli u organizam i koliki je on zapravo problem u nastanku hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Kaže kako mnogi ne znaju da je čovjeku dnevno dozvoljeno unijeti svega dva do tri grama soli (jedna kriška hljeba – jedan gram soli).

– Malo je onih koji se toga pridržavaju, zato i imamo tako veliki broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Većina stanovnika BiH i ne zna da ima visok krvni pritisak. S druge strane, parlamenti zemalja u susjedstvu (hrvatska radi na dobroj kontroli soli), preko svojih parlamenata, uvele su zakone za kontrolu solu. Samo to kad bismo kontrolirali imali bismo znatno manji broj oboljelih, a da ne spominjem kontrolu šećera, pušenja, alkohola, holesterola… Veliki broj naše djece u predškolskom i školskom uzrastu je adipozno (gojazno, pretilo), što je rizikofaktor da takve osobe u životu rano obole od kardiovaskularnih bolesti i umru. Mi bismo sa preventivnim programima trebali početi baviti već u osnovnoj školi. Mišljenja sam da bi federalne vlasti trebale pojačati saradnju sa udruženjima za kardiologiju kako bismo zajednički radili na preventivnim programima – objašnjava Sokolović.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac kaže kako je ove godine, kroz proračun, ali i programe Vlade Federacije BiH, stavljen akcenat na prevenciju bolesti.

Proračunom će, dodaje ministar, biti obuhvaćeni programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva, grlića maternice, dojke i prostate.

– To su udarne bolesti od kojih obolijeva najveći broj osoba u BiH, a liječenje je dosta skupo i neizvjesno – naglašava Rimac.

Finalni razgovori sa Evropskom komisijom

Prema njegovim riječima, Federalno ministarstvo zdravstva, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS-a, u finalnim je razgovorima sa Evropskom komisijom koja bi, u zajedno sa partnerima, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), finansirala skrining programe koji bi trebali biti uspostavljeni u narednih četiri do pet godina.

– Bazirali smo se na spomenuta četiri karcinoma. Već smo počeli sa snimanjem terena kako bismo vidjeli kakvim resursima, opremom, prostorima raspolažemo. U narednoj godini radit ćemo četiri-pet istraživanja kako bismo dobili kompletnu sliku stanja, koje će nam dati pravce kretanja u naredne četiri godine, kada bismo trebali nabaviti adekvatnu opremu, educirati kadrove i krajem mandata sadašnjeg ili početkom mandata novog ministra zdravstva (kraj 2026. i početak 2027) počeli raditi organizirani skrining za karcinom nakon više od 30 godina – pojašnjava Rimac.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva ističu kako su opredijeljeni i na dalje jačanje preventivnih programa i protiv masovnih nezaraznih bolesti, piše Faktor.

– Zajedno sa švicarskom vladom počeli smo raditi program (plan je da se radio 10-12 godina) jačanja lokalnih zajednica u prevenciji zdravlja. Bit će uključene obrazovne, zdravstvene i socijalne institucije, općine, nevladin sektor. Sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNICEF-om radimo na programima podizanja imunizacije. Upravo smo u fazi pravljenja potogodišnjeg plana koji bi doveo do povećanja imunizacije kako bismo spriječili povratak zaraznih bolesti koje smo davno, upravo redovnom vakcinacijom, bili iskorijenili. Posljednji primjer toga je pertusis (hripavac, magareći ili veliki kašalj) – zaključio je Rimac.

Povezani postovi

Upaljen narandžasti meteoalarm za cijelu BiH: Udari južnog vjetra do 80 kilometara na sat

U Bosni i Hercegovini danas oblačno vrijeme, većinom sa...

SIPA vrši pretrese: Na meti zastupnik Kenan Uzunović, tereti se za davanje lažnog iskaza u vezi imenovanja Vlade FBiH

Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za...

RS prodaje dionice “Banje Vrućice” za 10,3 miliona KM

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS i Društvo za upravljanje penzijskim...

Jači zemljotres zatresao Hrvatsku, treslo se i u Bosni i Hercegovini

Zemljotres jačine 3,7 stepeni po Rihteru zatresao je jutros...