Sarajevska olimpijada: 40. godišnjica najvećeg događaja u historiji BiH

/

Davne 1984. godine, prije tačno 40 godina, paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu, na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ (Koševo), na ceremoniji otvaranja 14. zimskih olimpijskih igara, pratilo je 60.000 ljudi, a više miliona širom svijeta. To je bila prva zimska olimpijada održana u nekoj komunističkoj državi, kakva je bila i Jugoslavija.

Na Igrama, koje su trajale od 8. do 19. februara, nastupila su 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke), uz praćenje više od 7.500 predstavnika medijskih kuća iz 41 zemlje.

– Došli su sportisti iz cijelog svijeta. Bila je to najbrojnija zimska olimpijada. Sarajevo je izgledalo fantastično, a došli su mnogi premijeri najjačih zemalja svijeta, među kojima i švedski kralj – kazao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić, koji je Olimpijadu pratio kao reporter sa sportskih nadmetanja.

Zdravko Čolić posudio glas Vučku

Među jakim konkurentima, kakvi su japanski Saporo i švedski Geteborg, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je na svojoj 80. sjednici, 18. maja 1978. u Atini, izabrao Sarajevo za grad domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, koje se od tog datuma do početka Igara pretvorilo u gradilište, ne samo olimpijskih objekata nego i čitavih naselja, poput Dobrinje i Mojmila.

Baklja ZOI 84., koja je stigla iz grčke Olimpije avionom do Dubrovnika, kroz Jugoslaviju je prošla 5.289 kilometara (plus 2.879 km lokalnim putevima). Nosilo ju je 1600 ruku, a na stadion ju je donijela i upalila olimpijski plamen najbolja jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić.

– To je bio specifičan doživljaj. Ja mogu reći, gledajući mnoge olimpijade nakon Sarajeva, da je, zapravo, u Sarajevu bila istaknuta ljudskost, ona ljudska komponenta. Nema toliko srca i toliko otvorenosti koliko je bilo dano u Sarajevu – rekla je Sanda Dubravčić.

Logo 14. zimskih olimpijskih igara izradio je sarajevski inžinjer Miroslav Antonić Roki, a maskotu, simpatičnog Vučka mangupskog osmijeha, slovenski strip-crtač Jože Trobec. U najavnim spotovima Vučku je glas posudio najbolji pop pjevač naše regije, Sarajlija Zdravko Čolić, završavajući ih čuvenim: „Sarajevooooo“.

Volimo Jureka više od bureka

Učesnici Igara takmičili su se u disciplinama: alpsko skijanje (Jahorina – žene i Bjelašnica – muškarci), bob i sankanje (Trebević), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman), te hokej i umjetničko klizanje u sportskim dvoranama Skenderija i Zetra.

Jugoslavenski heroj ZOI 84. bio je Jure Franko, 21-godišnji skijaš iz slovenske Nove Gorice, koji je u Sarajevu osvojio prvu medalju na Zimskoj olimpijadi za tadašnju nam zajedničku državu. U veleslalomskoj utrci na Bjelašnici Franko je bio drugi. Cijela Jugoslavija slavila je Frankovo srebro kao da je zlato, a na ceremoniji dodjele u Skenderiji Sarajlije su u svom prepoznatljivom maniru skandirale: “Volimo Jureka više od bureka!”

– Oni su nama tada obećali kao nagradu „Hitachijev“ videorekorder, a ja sam razmišljao: „Ako vozim vrlo dobro u drugoj vožnji, dobit ću videorekorder!“… Prije Sarajeva sam imao jedan život, a nakon Sarajeva drugi. Kada jednom imaš Zimske olimpijske igre, to ti je kao kada si predsjednik Amerike. Do kraja života će te smatrati predsjednikom. U Sarajevu sam proživio mnogo lijepih stvari i pamtim ga samo po lijepom. A naročito sam zapamtio prekrasnu maskotu Vučka te slogan i priču o bureku – izjavio je Franko.

Poseban praznik za oči i dušu priredili su umjetnički klizači u Zetri, a među najistaknutijim je bio britanski plesni par Dejn Torvil (Jayne Torvill) i kristofer Din (Cristopher Dean), koji su plesom uz Ravelov “Bolero” sve prisutne u ledenoj dvorani Zetre ostavili bez daha, te prvi i jedini put u historiji plesnih parova klizača od sudija dobili sve maksimalne ocjene (6) za umjetnički dojam.

Zlato za Katarinu Vit

Na Igrama je zlatnu medalju u umjetničkom klizanje dobila njemačka klizačica Katarina Vit (Witt), u to vrijeme Istočne Njemačke, koju je upravo Sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka. Samo mjesec nakon zlata u Sarajevu Katarina je osvojila i Svjetsko prvenstvo 1984., a potom su uslijedila zlata na svjetskim prvenstvima 1985., 1987. i 1988., te Olimpijskim igrama 1988. godine.

Katarina je, sjećajući se Sarajevske olimpijade, prije tri godine na svojim profilima na društvenim mrežama objavila šest fotografija svog nastupa na Igrama uz tekst: „Dragi prijatelji s Facebooka, ono kad te Google Alert podsjeti, 18. februara 1984., samo prije 37 godine, osvojila sam prvu olimpijsku medalju u Sarajevu i krenula u nikad očekivani niz zlatnih medalja“.

Zlato u spustu za žene na Jahorini osvojila je Italijanka Mikela Fiđini (Michela Figini), u veleslalomu Amerikanka Debi Armstrong (Debbie), a u slalomu Italijanka Paola Magoni. U alpskim disciplinama za muškarce na Bjelašnici u spustu je trijumfirao Amerikanac Bil Džonson (Bill Johnson), u veleslalomu Švicarac Maks Julen (Max), a u slalomu Amerikanac Fil Mer (Phil Mahre).

Izvrsnim skokovima na skakaonici na Igmanu sve je oduševio osvajač zlatne medalje Finac Mati Nikenen (Matti Nykonen), koji je preminuo 2019., u svojoj 56. godini.

Treba istaći i da su u bobu na trebevićkoj stazi pobjednici u obje kategorije bili Nijemci (Istočna Njemačka): Volfgang Hop (Wolfgang Hoppe) i Ditmar Šojerhamer (Dietmar Schauerhammer) u dvosjedu, te također njih dvojica s kolegama Rolandom Vajcgom (Weitzg) i Andreasom Kirhnerom (Kirchner) u četverosjedu.

Devastirani objekti

Olimpijski duh nikad nije prestao da živi u Sarajevu i Sarajlijama, što dokazuje da su Zimske olimpijske igre zasigurno najbolji historijski događaj koji se desio Sarajevu, Bosni i Hercegovini, ali i našoj regiji. Nažalost, mnogi olimpijski objekti su devastirani u toku agresije na BiH ‘92.-‘95.

Neki objekti su obnovljeni, poput Zetre i Skenderije, dok bob staza na Trebeviću, gotovo potpuno uništena i zarasla u korov, te skakaonice na Igmanu, u derutnom stanju, i dalje čekaju neće li se ko od vlasti dosjetiti da ih renovira ili će se s vremenom potpuno urušiti. Jedino su skijaške staze na Bjelašnici i Jahorini konstantno bile u funkciji, te poboljšane izgradnjom žičara i ski-liftova.

Obnovljen je i Olimpijski muzej, koji je bio otvoren uoči ZOI 84, a na početku rata, 1992., uništen u požaru. U ovom muzeju se danas mogu vidjeti originalni olimpijski eksponati, između ostalih, medalje i umjetnički plakati koje je crtao bh. akademski slikar Ismar Mujezinović.

Samaran obnovio Zetru

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta u vrijeme ZOI 84 bio je Katalonac Huan Antonio Samaran (Juan Samaranch), kojeg najviše pamtimo po riječima na zatvaranju Olimpijade: “Doviđenja, drago Sarajevo!”, kada je proglasio Igre u Sarajevu najbolje organiziranim do tada.

Samaran je uoči Igara u norveškom Lilehameru 1994., došao u okupirano Sarajevo da posjeti srušenu Zetru, obećavši da će MOK obnoviti Zetru čim borbe prestanu. Obećanje je ispunio, pa Zetra danas nosi njegovo ime – Olimpijska dvorana „Juan Antonio Samaranch“.

Sarajlije očistile grad

Zanimljivo je da je tek dva dana prije paljenja olimpijskoga plamena u Sarajevu pao snijeg, zbog kojeg su organizatori bili zabrinuti da li će ga uopće biti, te za svaki slučaj nabavili snježne topove. A onda je na radost svih počeo padati, ali bez prestanka, toliko da su neki treninzi bili odgođeni. Međutim, Sarajlije su s lopatama izašli na ulice i uz pomoć svih, i radnika i vojske i sportista, očistile grad, a onog koji je slavnom američkom glumcu Kirku Daglasu (Douglas) ćevape naplatio sto dolara umalo nisu linčovali, piše Avaz.

spot_img

Povezani postovi

Zašto su depoziti stanovništva za mjesec dana porasli za 400 miliona KM?

Depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini su za mjesec...

Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom za šetnju noću, pogledajte na kojem se mjestu nalazi BiH

Prilikom planiranja putovanja, često se istražuje koliko je određena...

Za koliko posto penzioneri mogu očekivati povećanje penzija u aprilu?

Za povećanje penzija u ovoj godini u Budžetu Federacije...

Mobilna aplikacija za građane Doboj Juga

Općina Doboj Jug predstavila je novu mobilnu aplikaciju, dostupnu...