Bosna i Hercegovina je ovih dana domaćin regionalne konsultacije uoči 68. zasjedanja Komisije o statusu žena.
Tema je ubrzanje postizanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica putem suočavanja s siromaštvom i jačanja institucija i finansiranja s rodnom perspektivom, a o ovoj temi na N1 su govorile Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova BiH i Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH.
Nedavni slučaj ubistva žene u Tuzli pokrenuo je nekoliko alarma uzbune, a prethodna godina bilježila je nekoliko slučajeva femicida koji su bili motiv razgovora Agencije za ravnopravnost spolova.
“Mora se voditi računa o malom i lakom naoružanju, te da sve osobe koje nose oružje moraju prolaziti psihološke procjene”, naglasila je na samom početku Filipović-Hadžiabadić.
Međutim, s obzirom na nemile događaje koji su zadesili BiH, dva slučaja ubistva u Doboju i Banjaluci za koje su osumnjičene žene, aktivisti i aktivistice koji se zalažu za definiranje femicida u našem zakonu, postali su meta kritika pojedinaca.
Slučaj iz Tuzle se još uvijek definiše kao ubistvo (ne kao femicid) dok se ne saznaju okolnosti, odnos ubice i žrtve kao i same motive ubistva.
Zašto femicid, a ne homicid?
U cijelom svijetu je primijećeno i statistike u drastičnim razlikama pokazuju da su žene najčešće žrtve ubistva nakon dugotrajnog nasilja.
Iz tog razloga, Ujedinjene nacije su donijele preporuku da sve države članice pokrenu određene aktivnosti za praćenje i uklanjanje uzroka dešavanja femicida.
“Svi osuđujemo svaku vrstu ubistva. Ne možemo reći da se ne dešava nikad svirepo ubistvo od strane žena, kao što imamo primjer iz Doboja. Međutim, mi govorimo o statistikama i u svijetu i kod nas”, pojašnjava Filipović-Hadžiabdić.
Takođe, dodaje ona, imamo slučajeve kada žena koja je dugo trpila nasilje u porodici, sama postane ubica i to je treća vrsta slučaja sa kojima se suočavamo.
Bosna i Hercegovina je danas domaćin regionalne konsultacije, događaja koji je u okviru komisije za status žena. To je glavni globalni forum koji govori o temi rodne ravnospravnosti, a BiH je na čelu konsultacija za Zapadni Balkan.
Tema ovogodišnje komisije je ublažavanje siromaštva. Bishop je istaknula da 16.9% žena živi u siromaštvu u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, također će se razgovarati o neplaćenom radu kao i doprinosu žena na tržištu rada.
Izrađene zaključke će Ministrastvo za ljudska prava i izbjeglice zajedno sa Agencijom za rodnu ravnopravnosti prezentovati u New Yorku.
Neplaćeni rad i rodna ravnopravnost u BiH
Kako bi se postigla rodna ravnopravnost potrebna su velika finansijska ulaganja i učešće značajnih institucija vlasti.
Bishop isitče da su rane intervencije jako važne kao bi se povećalo učešće žena u radnoj snazi.
“Trebaće nam 300 godina da dođemo do rodne ravnopravnosti. Potrebne su milijarde dolara. Važno je finansiranje i mjere koje će omogućiti učešće žena na tržištu rada”, kazala je Bishop i dodala da su neophodne dodatne investicije kako bi BiH krenula dalje.
Bosna i Hercegovina u regionu ima najniži procenat učešća žena u tržištu rada. Nažalost, u BiH su još uvijek prisutni stereotipi u raspodjeli rada između muškaraca i žena, ističe ona.
Briga kao neplaćeni rad
(Ne)ravnopravnosti spolova pokazuje da su u BiH uglavnom žene te koje se brinu o domu, djeci, te starijim članovima porodice, prenose Nezavisne novine.
Zapanjujuće brojke pokazuju da žene provode 6.5 sati na brizi u poređenju sa muškarcima koji provode 3,5, a to je duplo više od evropskog prosjeka.
Gošće ističu da je to rad koji je često neprepoznat. Istraživanje pokazuje da 89% kućnih poslova i poslova vezanih za brigu je na ženama.
“Žene nose najveći teret ove brige. Ako bi zemlje mogle smanjiti teret, više žena bi moglo da bude na tržištu rada”, kazala je Bishop.
Izdvajanje budžeta za učešće žena na tržište rada
Samo 7% budžeta se usmjrava na rodnu ravnospravnost na Zapadnom Balkanu. Filipović-Hadžiabdić
Istraživanja Svjetske banke pokazuju koliko ulaganje u ravnopravnost spolova podiže i nacionalni bruto dohodak i kvalitet života svih nas u društvu.
Očekuje se da će BiH u narednom periodu imati veća izdvajanja za gender-centre jer agencije rade na provođenju akcionog plana.
