Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je kazao da je nulti prioritet osigurati širokopojasni internet u svim školama u BiH te je obećao da će uskoro sve škole u Bosni i Hercegovini imati internet.
Međutim, umrežavanje škola i uvođenje širokopojasnog interneta zahtjeva puno vremena, ali i jako puno novca. Prema podacima UNICEF-a, tokom 2024. godine planira se uvođenje mjerenja interneta u realnom vremenu u svim školskim objektima, što će omogućiti identifikaciju lokaliteta na kojima je potrebno intervenirati.
Ranije su Ministarstvo prometa i komunikacije Bosne i Hercegovine, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, kompanije BH Telecom, Eronet, Mtel i Telemach tokom Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023 usaglasili Poziv na akciju. Nakon toga UNCEF u BiH počeo je pripremati niz aktivnosti kojima se nastoje podržati obrazovne i komunikacijske vlasti u jačanju ekosistema za obrazovanje za 21. vijek.
UNICEF u BiH je krajem 2023. godine prezentirao i rezultate studija izvodljivosti za izgradnju internet infrastrukture prema školskim objektima koji nemaju pristup internetu.
Rezultati mapiranja internet umreženosti osnovnih, srednjih, centralnih i područnih škola prikazani su na globalnoj mapi Giga inicijative – zajedničke inicijative UNICEF-a i Međunarodne unije za komunikacije koja za cilj ima umrežavanje svih škola na internet do 2030. godine.
Rezultati UNCEF-a pokazuju da je potrebna investicija od 9,2 miliona konvertibilnih maraka koja bi imala petostruko veći socio-ekonomski povrat, u roku od dvije godine. U tom smislu, UNICEF će nastaviti pružati podršku multi-sektorskim platformama koje za cilj imaju zajedničke investicije u oblasti jačanja ovoga ekosistema.
Iz UNICEF-a su kazali da važnost sigurne i kvalitetne internet konekcije, osim za obrazovanje u 21. vijeku, ima svoj važan utjecaj na širi socio-ekonomski razvoj. Najsvježiji podaci pokazuju da povećanje povezanosti škola na internet za 10 posto povećava BDP po staNovniku za 1,1 posto.
Od više od 500 škola u BiH koje nemaju pristup internetu, više od 99 posto su područne škole, u zajednicama koje su često višestruko izolovane. Škole predstavljaju centar zajednica i života u njima, a povezivanje škola na internet znači i povezivanje zajednica, jačanje komunikacije, razmjene i otvaranje mogućnosti za privređivanje u tehnologijom podržanim industrijama.
Pristup sigurnom i kvalitetnom internetu u školama znači mogućnost izbora, pristup informacijama neophodnim za razvoj i obrazovanje u 21. vijeku, naveli su iz UNICEF-a.
Rezultati posljednjeg PISA istraživanja objavljenih krajem 2023. godine, daju čvrst argument za integraciju tehnologija u proces učenja – učenici koji su dnevno provodili do jedan sat na digitalnim uređajima za učenje u školi postigli su 14 bodova više u matematici nego učenici koji nisu provodili vrijeme na tim uređajima, čak i nakon uzimanja u obzir socio-ekonomkog profila učenika i škola. Ovaj pozitivan odnos uočen je u više od polovine (45 zemalja i ekonomija) svih sistema s dostupnim podacima.
Bosna i Hercegovina nije učestvovala u PISA 2022 istraživanju. Ali, podaci Mapiranja IKT resursa osnovnih i srednjih škola u BiH, koje je sproveo UNICEF, pokazuju da omjer dostupnih digitalnih uređaja po učeniku nije optimalan za učenje u 21. vijeku.
U BiH u prosjeku 19,9 učenika dijeli jedan računar. Kanton Sarajevo raspolaže najvećim brojem uređaja po učeniku, dok učenici u Tuzlanskom kantonu imaju najmanji broj uređaja na raspolaganju.
UNICEF procjenjuje da osnovnim i srednjim školama u BiH nedostaje više od 344,690 računara koji ispunjavaju preporučene IKT standarde za obrazovne institucije, odnosno investiciju od 247 miliona dolara.
U prethodnom periodu UNCEF je donirao računarsku opremu za više od 200 osnovnih i srednjih škola u BiH. Veliku nabavku i popravak postojećih računara nedavno je izvelo i Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Iz kabineta ministrice za odgoj i obrazovanje KS su za Klix.ba kazali da škole u Kantonu Sarajevo su prije posljednje velike nabavke imale računare u kabinetima Informatike, međutim značajan broj tih računara je bio zastario, to jeste postao neupotrebljiv. Iz tog razloga je u 2022. godini i 2023. godini realizirana nabavka od 2.050 novih računara, a 1.700 računara je unaprijeđeno. Prosječno je svaka škola dobila 35 kvalitetnih računara.
Dakle, prije samog uvođenja širokopojasnog interneta u sve škole u Bosni i Hercegovini, potrebna su velika ulaganja kako bi se svakoj školi obezbijedio neophodan broj računara preko kojih će se taj internet koristiti, piše Klix.
