Ako je suditi prema Akcionom planu za pripremu, sprovođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede, ovaj posao biće urađen u periodu od 1. oktobra do 15. decembra 2024. godine, a zanimljivo je da će biti sproveden bez usvajanja zakona, na čemu su ranije insistirali u Federaciji BiH.
“Sve tri statističke institucije su saglasne da pravni okvir za sprovođenje popisa poljoprivrede u BiH na nivou BiH i na nivou entiteta bude jedinstven pravni akt u formi odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH od 2023. do 2026. godine”, navedeno je u Akcionom planu, koji će se uskoro naći na sjednici Savjeta ministara BiH.
Tom odlukom biće definisane institucije odgovorne za sprovođenje popisa i njihove nadležnosti, period provođenja popisa, zatim sadržaj popisa poljoprivrede, popisne jedinice, metodologija, način prikupljanja podataka, obrada podataka i njihova zaštita, kao i način formiranja i razmjene baze podataka.
Sam popis poljoprivrede obuhvatiće podatke o broju, veličini i tipovima farmi, te načinu organizovanja, zatim površinama i vrstama uzgajanih kultura, kao i o površinama poljoprivrednog zemljišta prema načinu korištenja. Popis će obuhvatiti i podatke o obradi i održavanju poljoprivrednog zemljišta, broju i vrstama uzgajanih životinja, kako se one drže, zatim o poljoprivrednoj mehanizaciji, radnoj snazi i ostalim aktivnostima na farmama.
Što se tiče rizika koji mogu spriječiti popis poljoprivrede u ovoj godini, to su kašnjenje sa raspisivanjem javnog konkursa za nabavku softvera i hardverske opreme, zatim dužina trajanja javne nabavke, ali i nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnog broja popisivača i njihove obuke zbog nedostatka radne snage.
Podsjećanja radi, posljednji cjeloviti popis poljoprivrede sproveden je davne 1960. godine, dok je 1969. godine sproveden metodom uzorka na 20 odsto poljoprivrednih gazdinstava. Kasnije, popisi poljoprivrede 1971, 1981, 1991. i 2013. godine uključeni su u popis stanovništva, međutim, kako je navedeno u Akcionom planu, takav način prikupljanja podataka na dobrovoljnoj bazi nije mogao dati pravu sliku stanja, što je jedan od razloga za sprovođenje detaljnog popisa.
“Nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim”, navedeno je u Akcionom planu, pišu Nezavisne novine.
