Projekt “zaključavanja cijena”, kao svojevrsna podrška građanima i odgovor na stravičan udar na kuće budžete, počeo je 15. decembra prošle godine.
Cijene su “zaključane” za 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda, a protokol o saradnji potpisala su 32 trgovačka subjekta, koji imaju više od 1.500 trgovačkih radnji širom Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za Raport federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
“Nakon dva mjeseca od početka primjene, ocijenjeno je da je akcija dala vrlo dobre rezultate, stoga će biti produžena na još tri mjeseca.
Pozitivan stav
Ocijenili smo ovu akciju uspješnom s obzirom na to da smo uspjeli da animiramo domaće proizvođače, prije svega prehrambene industrije koji su dali svoj pozitivan stav na ovu akciju.
Imali smo predstavnike velikih trgovačkih lanaca koji posluju i van teritorije BiH. Jedan od zaključaka jeste da je ovakva vrsta akcije usmjerena na kontrolu cijena jedna od najboljih u regionu.
Akcija je trebala trajati do 15. marta. Međutim, ona ide dalje još tri mjeseca, što znači da će do 15. juna cijene biti zaključane.
Dodatno će se proširiti i broj artikala”, kaže ministar.
Na koje bi se još artikle mogla odnositi ova akcija?
“Razgovarano je sa predstavnicima velikih trgovačkih lanaca da u drugom krugu akcije, od 15. marta do 15. juna, na spisak sada već više od 50 proizvoda za koje će cijene biti zaključane, budu uvršteni proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa.
Time se pokušava izaći ususret i ovim kategorijama osoba koji imaju poseban režim ishrane”.
Imate li povratne informacije o efektima akcije “zaključavanje cijena”, kako s aspekta građana, tako i trgovaca. Da li je, recimo, zabilježen rast prodaje artikala koji su pod “ključem”?
“Osim što je zaustavljen trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica, cijene su snižene i ostvarene su i uštede potrošačima od 15 do 20 posto za ovih četrdesetak proizvoda.
Društvena odgovornost
Trgovci su se odrekli dijela marži kako bi pokazali društvenu odgovornost, a potrošači su to prepoznali, te je porasla prodaja proizvoda za koje su cijene zaključane”.
Naglasili ste da ste u ovoj akciji uspjeli da animirate domaće proizvođače, prije svega prehrambene industrije. Šta je sa drugim sektorima, ne samo prehrambenim?
“U projektu “zaključavamo cijene” do sada smo imali i proizvođače higijenskih proizvoda, poput deterdženta, toalet papira, sapuna…
Projekt je osmišljen prvenstveno da zaključamo cijene za primarne proizvode, prehrambene i higijenske.
Cilj je da pomognemo u prvom redu osjetljivim kategorijama, penzionerima i onima sa slabijim primanjima. Sad već razgovaramo i o olakšanjima za kategorije koje imaju posebnu ishranu.
Postoji raspoloženje među trgovcima i za ovu ideju. Smatramo da ćemo u nastavku akcije i to uspješno implementirati”.
Izabrali najbolji model
Svjedoci smo da su cijene pojedinih artikala u BiH značajno više čak i kad ih poredimo s državama EU.
Kako je moguće da je, recimo, cijena pola kilograma putera u Njemačkoj oko 3,5 eura, znači gotovo dvostruko niža nego u BiH, koji može biti razlog za to, prema Vašem mišljenju?
“Podsjećamo, na snazi je tržišna ekonomija i slobodno formiranje cijena. Nemamo mogućnost da namećemo trgovcima cijene.
Mi smo izabrali najbolji model, a to je partnerski odnos sa trgovcima koji su se rado odazvali da dobrovoljno snize i zaključaju cijene i tako pokažu da su društveno odgovorne kompanije.
S druge strane, brojne prehrambene proizvode uvozimo, a za proizvode koji se uvoze cijenu određuje i nabavna cijena i troškovi uvoza”.
Predstavljena je i ideja o aplikaciju “pametni kupac”, koja će omogućiti potrošačima da učestvuju u procesu praćenja i kontrole cijena u trgovini. Kada bi ona mogla zaživjeti?
“Preduslov za novu aplikaciju je digitalizacija.
Pokrenuli smo taj proces i očekujemo da ćemo u mjesecima koji dolaze moći zaokružiti ovu priču”.
Neradna nedjelja
Da li će se na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH naći izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koji bi trebao, između ostalog, regulirati rad trgovina nedjeljom?
“Zakon o unutrašnjoj trgovine Federalnog ministarstva trgovine predložila je Vlada FBiH te je u parlamentarnu proceduru upućen u formi nacrta. Kao takav, kandidiran je za jednu od tačaka dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma Federalnog parlamenta sazvane za 4. mart.
Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini uređuju se uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača,,,
Preciziraju se i zakonska rješenja koja se odnose na nepoštene trgovačke radnje, zabranu ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona, te druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji FBiH.
Jedan od članova ovog teksta zakona odnose se i na neradnu nedjelju trgovačkih objekata.
Budući da je neradna nedjelja uvedena u nekoliko gradova Federacije BiH, Mostaru, Travniku, Goraždu i Čapljini, prema kantonalnim odnosno općinskim odlukama, imali smo namjeru uvesti ista pravila za cijelu Federaciju BiH.
Inicijativa je potekla od Sindikata trgovačkih radnika. Podržali su je poslodavci i trgovci, javno mnijenje također.
Napravili smo i analize u pripremi ovog zakona. Dobili smo podatke od trgovaca iz gradova gdje je ova odluka već na snazi, koje su pokazale da je samo u prvo vrijeme promet neznatno smanjen, tako da je prijedlog uvođenja neradne nedjelje na području Federacije bio logičan slijed događaja”, rekao je Hasičević.
Model i za druge resore
Partnerski odnos uspostavljen između predstavnika Ministarstva trgovine, trgovaca, potrošača, sindikata trgovačkih radnika nastavlja se i ubuduće, napominje Hasičević.
“Dogovorena je saradnja i u drugim segmentima, poput učešća u izradi zakonskih i podzakonskih akata kako bi se unaprijedila oblast trgovine.
Svi akteri ove priče poručuju kako je ovo dobar model saradnje između javnog i realnog sektora, te da treba poslužiti kao model i za druge resore”, poručuje federalni ministar trgovine, piše Raport.
