U cilju socijalne sigurnosti djeteta, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić smatra da su kriteriji za usvajanje maloljetne djece, koji su propisani Porodičnim zakonom FBiH, dobri i da se prvenstveno odnose na dobrobit i najbolji interes djeteta.
“Usvajanje je složen proces i uvijek je na prvom mjestu interes djeteta, pa tek onda interes usvajatelja da se ostvare kao roditelji. I u tom smislu kriteriji koje usvajatelji moraju ispunjavati trebaju biti oštri i štititi najbolje interese djeteta, a to je i definisano u Porodičnom zakonu FBiH”, kazao je Delić.
U Federaciji BiH je česta pojava da ima više evidentiranih potencijalnih usvojitelja nego djece koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za usvajanje. Također, za većinu djece koja su ostavljena u domovima, roditelji se iz različitih razloga nisu zakonski odrekli starateljstva što je uslov da bi mogla biti usvojena.
“Mišljenja smo da uvijek treba sagledati sve uglove. Podaci pokazuju da se uglavnom usvajaju zdrava djeca i djeca bez ikakvih teškoća u razvoju. Mnogo je djece koja ispunjavaju uslove za usvajanje, ali imaju određene teškoće u razvoju i takva djeca se u pravilu ne usvajaju. Naprotiv, ona svoj život provedu institucionalno smještena u nekoj od ustanova socijalnog zbrinjavanja”, naveo je Delić.
U nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je Zakon o roditeljima njegovateljima, koji bi trebao u ovoj godini biti izmijenjen.
“Stava smo da je ovaj zakon prevencija insititucionalizaciji djece s invaliditetom i nastojat ćemo da izmjenama doprinesemo njegovoj boljoj primjeni u praksi i na taj način olakšamo roditeljima koji brinu o svojoj djeci s teškoćama u razvoju. Smatram da su roditelji djece s invaliditetom naš najvažniji resurs u sistemu brige o djeci s invaliditetom i naš najveći interes mora biti da ti roditelji imaju mogućnosti da se brinu za svoju djecu. Na taj način oni su direktno rasterećenje sistema socijalne zaštite”, kazao je ministar Delić.
Naglasio je da je još jedna česta pojava koja utječe na usvajanje djece u Federaciji BiH ta da je “usvajanje zadnji korak koji poduzimaju parovi s ciljem zasnivanja porodice”.
To se, kako je istakao, uglavnom dešava u zadnje tri godine koje su krajnja dobna granica za usvajanje i “obično dok dođu na red za usvajanje istekne ta dobna granica, s obzirom da se prednost kod usvajanja daje parovima koji su duže na listi čekanja”.
“Vjerovatno bi veća mogućnost usvajanja bila ukoliko bi parovi predavali zahtjeve za usvajanje koju godinu ranije nego što trenutne statistike pokazuju”, zaključio je Delić.
Također, problem porodicama potencijalnih usvojitelja predstavlja čekanje budući da se dešava da nakon višestrukih medicinskih pokušaja ostvarivanja roditeljstva bračni parovi dostignu godine koje su granica za usvajanje po Porodičnom zakonu, a to je starost od 45 godina.
Ako predaju zahtjev za usvajanje do tih godina, mogu ostvariti potpuno usvajanje djeteta starosti do 10 godina, a ukoliko su stariji od 45 godina mogu ostvariti nepotpuno usvojenje djeteta iznad 10 godina starosti.
Iz Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo Feni je rečeno da trenutne brojke pokazuju stanje da je sa 31. decembrom 2023. godine na području Kantona Sarajevo evidentirano 325-ero djece bez roditeljskog staranja.
Od ukupnog broja djece bez roditeljskog staranja njih 138 je smješteno u hraniteljske porodice, 63 u SOS Dječija sela i 124 djece je smješteno u domove za djecu bez roditeljskog staranja
Tokom 2023. godine u Kantonalni centar za socijalni rad usvojeno je devetoro djece.
Ukupno evidentiranih zahtjeva za usvojenje u 2023. godini bilo je 197 od čega su 33 zahtjeva potencijalnih usvojitelja sa područja Kantona Sarajevo, 33 zahtjeva potencijalnih usvojitelja stranih državljana i 131 zahtjev potencijalnih usvojitelja koji imaju prebivalište na području drugih kantona, Brčko distrikta BiH i RS.
U Kantonalnom centru za socijalni rad trenutno je evidentirano 10 djece za koju je utvrđena podobnost za usvojenje, ali nema potencijalno zainteresiranih usvojitelja iz razloga što se radi o djeci sa različitim vrstava invaliditeta, piše Radio Sarajevo.
“Razlog tome je prema našim procjenama nedostatak potrebnih usluga za podršku porodicama djece sa invaliditetom i nedostatak različitih vidova podrške u skladu sa individualnim potrebama djeteta. Kad je riječ o institutu usvojenje cijenimo da je isti kvalitetno normiran i da nema potrebe za izmjenama Porodičnog zakona Federacije BiH u tom dijelu”, navedeno je iz Kantonalnog centra za socijalni rad Sarajevo.
