Uvozni građevinci znatno plaćeniji od domaćih radnika

/

Neimari iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.

Broj upražnjenih radnih mjesta u BiH svakodnevno se povećava, a da bi koliko-toliko nadomjestili nedostatak radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u zapadne zemlje, mnoga preduzeća sve češće angažuju kadar iz Azije. Najviše iz Turske, Indije, Bangladeša, Nepala pa čak i dalekih Filipina.

Građevinci iz Republike Srpske s kojima je “Glas Srpske” razgovarao navode da se na gradilištima sve glasnije šapuće o dnevnicama stranaca, koje su, kako tvrde, značajno veće od njihovih.

Prema njihovim riječima, domaći kadar koji obavlja prostije fizičke poslove u prosjeku zarađuje oko šest maraka po satu, dok je satnica Turaka gotovo duplo veća. Smatraju da je nefer i to što njihovi poslodavci strancima plaćaju smještaj i tri obroka, što automatski znači da su troškovi angažmana stranaca veći.

Sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da su i radnici sa stranih tržišta angažovani u Republici Srpskoj, kao i domaća radna snaga, plaćeni prema zakonskoj osnovi, odnosno prema broju radnih sati na gradilištu, kako je i definisano Zakonom o platama.

“Ono što se može okarakterisati kao veća zarada stranaca je to što u principu inostrani radnici rade duže u toku radnog dana te im je obezbijeđen smještaj koji plaća poslodavac. Kada se sve na kraju sabere, dođe se do većih brojeva, ali isto tako i do većeg broja radnih sati radnika koji su došli iz drugih zemalja”, rekao je Petrović za “Glas”.

Ekonomski analitičar i investitor iz Banjaluke Zoran Pavlović kaže da je situacija takva da strani radnici koji iz Turske dolaze preko posrednika u Srpskoj uglavnom imaju džeparac, plaćen smještaj i hranu, dok glavnina njihove zarade bude poslata u matičnu zemlju.

“I to na način da naši poslodavci novac uplaćuju agenciji u Turskoj, koja ih je i angažovala i koja plaća njihovoj državi sve dažbine koje treba, a ostatak novca šalje porodici radnika. Ti radnici BiH ništa ne doprinose, jer i zdravstveno osiguranje imaju preko osiguravajućih kompanija. Kada bi dnevnice koje isplaćuju strancima imali domaći radnici, vjerovatno bi naši ljudi željeli da ostanu, a ne da idu u inostranstvo”, smatra Pavlović, koji pojašnjava da su problem opterećenja koje poslodavci u BiH moraju plaćati.

Pavlović kaže da su obaveze prema državi prevelike za niskoprofitabilnu radnu snagu.

“Kada plaćamo našeg radnika moramo platiti i obaveze prema fondovima. Propisana poreska opterećenja u Srpskoj iznose 64 odsto zarade i zbog toga je domaćim radnicima nemoguće isplatiti te dnevnice koje imaju Turci. Više puta sam govorio da moraju biti smanjena opterećenja da bi bile izbjegnute famozne koverte, zbog kojih mnogi radnici nisu kreditno sposobni da kupe stan ili kuću pa odlaze u inostranstvo”, pojašnjava Pavlović za “Glas”.

On navodi da bi poslodavci, kada bi poreska opterećenja iznosila 50 odsto, povećali plate, iz čega bi automatski bio povećan i priliv u republičke fondove.

“ Još u rimskom pravu je napisano da porez treba biti takav da ga svako rado plati, a kazne tako drakonske da nikome ne pada na pamet da porez ne plati. I tada se u stvari najviše novaca prikupi, ali u BiH se to ne može objasniti. Kod nas je politika takva da se od poslodavca treba uzeti što više novca, a problem se preliva na račun radnika”, dodaje Pavlović.

Da su troškovi poslodavca veći za stranca nego za domaći kadar potvrđuje i direktor građevinskog preduzeća “Jokić invest” Ivo Jokić, koji zapošljava radnike iz Bangladeša.

“Činjenica je da strani radnici nas poslodavce koštaju više nego domaći, jer im moramo obezbijediti smještaj i tri obroka za vrijeme boravka i rada ovdje, dok domaćim radnicima obezbjeđujemo jedan obrok. Kada je u pitanju plata, tu je tretman isti za sve radnike. Mi bismo rado primili domaću radnu snagu da je ima”, priča Jokić i dodaje da je radnike u Bangladešu lično angažovala njegova kompanija, bez posrednika.

Vlasnik i direktor građevinske firme “Falkon” iz Teslića Momir Smiljanić kaže da zapošljavaju isključivo domaću radnu snagu.

“Ne znam kako i koliko moje kolege plaćaju strance. To je poslovna tajna svake kompanije, nisam se ni raspitivao o tome”, naveo je Smiljanić.

U sindikatu tvrde da nemaju zvaničnih saznanja o tome da je satnica inostranih građevinaca veća od domaće, ali da se to naslućuje.

“Slušajući izjave stranaca u medijima gdje oni sami govore o visini zarada te da imaju plaćene kompletne obroke i smještaj, tako da kada se sve to zbroji izađe da zarađuju više nego domaći radnici u istoj branši na našim prostorima. I potpuno sam bez komentara na to. Ne može se reći da su strani radnici bolji, vredniji od naših, niti da znaju bolje posao, jer ti ljudi uglavnom rade na prostim poslovima, nisu majstori, odnosno zidari, tesari i slično”, priča za “Glas” predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić.

Ona ističe da joj je nejasno šta je krajnji cilj takvih postupaka.

“Da li je krajnji cilj da se masovno ode s ovih prostora, da se promijeni demografska struktura. Ne znam šta je u pitanju, ali očigledno da nešto debelo ne štima”, zaključuje Vrabičićeva.

Kvote

Kolika je potreba za uvozom radnika pokazuje podatak da BiH iz godine u godinu povećava godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u ovoj godini iznosi 6.073 i značajno je veća u odnosu na lani, kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.

Od ukupnog broja na Republiku Srpsku se odnosi 1.400 dozvola, s tim da je 800 predviđeno za zapošljavanje u građevinarstvu, prenose Nezavisne novine.

Povezani postovi

Bosna i Hercegovina na 11. mjestu po ispijanju kahve

Ispijanje kahve na našim prostorima je ritual koji nas...

Kako je Ministarstvo obrazovanja FBiH raspodijelilo 575.000 KM, jesu li podnosioci zahtjeva ispunili kriterije?

Federalni revizori u Izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva...

Četveročlanoj porodici u BiH mjesečno treba 3.500 KM: Cijela plaća ide za hranu

Sindikalna potrošačka korpa iz mjeseca u mjesec cjenovno je...

Sindikalna potrošačka korpa se opasno približila 3.000 KM

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne...